Kako uspješnije upravljati kanalima distribucije u turizmu Promjena radnog vremena na robno-graničnim carinskim uredima Proglašeni rezultati XIII. edukacijskog natjecanja u kvaliteti voćnih rakija i likera Neupućenost korisnika plinskog lanca ključni je problem pri uvođenju nove regulative

Kako uspješnije upravljati kanalima distribucije u turizmu

Promjena radnog vremena na robno-graničnim carinskim uredima

Proglašeni rezultati XIII. edukacijskog natjecanja u kvaliteti voćnih rakija i likera

Neupućenost korisnika plinskog lanca ključni je problem pri uvođenju nove regulative

Najčešća pitanja

Kako upisati poljoprivredno gospodarstvo u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji?

Ako se želite baviti ekološkom proizvodnjom te proizvode na tržište staviti kao ekološke, morate biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, a Vaša proizvodnja mora biti pod stručnom kontrolom sukladno članku 28. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Stručna kontrola je obvezna najmanje jednom godišnje a provode je kontrolna tijela ovlaštena od strane Ministarstva.

Nakon što kontrolno tijelo izvrši prvu stručnu kontrolu i dostavi zapisnik o prvoj stručnoj kontroli, zahtjev za upis se predaje prema Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (podružnici Agencije).

Obrazac zahtjeva za upis nalazi se u Prilogu I. Pravilnika o ekološkoj proizvodnji (NN br. 86/13) www.mps.hr 

 Uz zahtjev treba priložiti

-   zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela;

-   biljezi – 70,00 kn.

Temeljem dostavljene dokumentacije Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdaje rješenje o upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Potvrdnicu/certifikat izdaje ovlašteno kontrolno tijelo.

Kako se navodi zemlja porijekla prehrambenog proizvoda?

Pri označavanju zemlje podrijetla hrane primjenjuje se Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, u kojoj su propisane i odredbe označavanja zemlje podrijetla.

Zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla hrane trebalo bi navesti u slučaju kada bi izostavljanje toga podatka moglo dovesti potrošača u zabludu u pogledu zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U svakom slučaju, zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla trebalo bi navesti na način kojim se ne obmanjuje potrošača i na temelju jasno utvrđenih kriterija kojima se osiguravaju jednaki uvjeti tržišnoga natjecanja za industriju i unapređuje razumijevanje potrošača o informacijama povezanih sa zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla hrane.

Navođenje zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla za svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi regulirano je Uredbom (EU) 1337/2013.

Ime, naziv ili adresa subjekta u poslovanju hranom na etiketi ne smatra se zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla hrane u smislu ove Uredbe.

Što predstavlja Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe?

Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe i služi za pravilnu primjenu mjera ekonomske politike kao npr.:

  • antidampinških i kompenzacijskih carina;
  • uvoznih i izvoznih kvota za određene države;
  • embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine države;
  • izvoznih poticaja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i sl.
  • za razne druge potrebe kao npr. izvozni postupak, označavanje „Made in..“, javnu nabavu, razna financiranja projekata i sl.

Koji je pravni status tvrtki članica u vlasništvu stranog partnera na hrvatskom tržištu i kakva je u tom slučaju hrvatska zakonska regulativa?

Na vaše traženje možemo vam dostaviti popis zakonskih akata i promidžbeni materijal o RH. Ako želite dodatne informacije i pojašnjenja javite se Agenciji za investicije i konkurentnost i to na web stranicu:

http://www.aik-investhr/en/investment-guide/

ili Ministarstvu poduzetništva i obrta, Upravi za međunarodnu suradnju, investicije i inovacije na:

http://www.minpo.hr/default.aspx?id=62

Upravo tražim prikladne prodajne kanale na stranim tržištima. Kako mi možete pomoći?

Europska poduzetnička mreža (EEN – Enterprise Europe Network) je inicijativa Europske komisije čiji je cilj umrežavanje raznih institucija prvenstveno u zemljama EU, ali i šire, u svrhu pomaganja malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju – kroz organizaciju raznih edukacija, seminara s aktualnim temama, organizaciju poslovnih susreta itd. Glavni cilj EEN-a je internacionalizacija poslovanja i pronalazak poslovnih partnera, odnosno povezivanje tvrtki pomoću svojih kontakata u više od 50 zemalja.

Alat koji nam uvelike pri tome pomaže je tzv. baza poslovne suradnje u koju se tvrtke mogu registrirati. Mi vam šaljemo dva obrasca (poslovne ponudu ili potražnju). Ovisno o tome, nudite li ili potražujete neki oblik suradnje, popunjavate obrazac što konkretnije i opširnije. Obzirom da se radi o traženju stranog partnera i upisa profila u internacionalnu bazu, obrazac bi trebalo popuniti na engleskom jeziku.

Novonastali profil vaše tvrtke će morati proći validaciju i nakon toga će biti objavljen u zemljama koje su također uključene u EEN, njih 50-ak. Ako zatim bude upita za vaš profil od strane inozemnih tvrtki, bit ćete obaviješteni mailom. Napominjemo da je ova usluga potpuno besplatna.

Ukoliko želite već sada pregledati Bazu poslovne suradnje, možete to učiniti jednostavnom registracijom na naslovnici naše web stranice: www.een.hr. Ako vam se neka ponuda učini zanimljivom, slobodno nas kontaktirajte za više podataka o stranoj tvrtki.

Kako mi možete pomoći u pronalaženju prikladnih prodajnih kanala na stranim tržištima?

Europska poduzetnička mreža (EEN – Enterprise Europe Network) je inicijativa Europske komisije čiji je cilj umrežavanje raznih institucija prvenstveno u zemljama EU, ali i šire, u svrhu pomaganja malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju – kroz organizaciju raznih edukacija, seminara s aktualnim temama, organizaciju poslovnih susreta itd. Glavni cilj EEN-a je internacionalizacija poslovanja i pronalazak poslovnih partnera, odnosno povezivanje tvrtki pomoću svojih kontakata u preko 50 zemalja.

Alat koji nam uvelike pri tome pomaže je tzv. baza poslovne suradnje u koju se tvrtke mogu registrirati. Mi Vam šaljemo 2 obrasca (poslovne ponudu ili potražnju). Ovisno o tome, nudite ili potražujete neki oblik suradnje, popunjavate obrazac što konkretnije i opširnije. Obzirom da se radi o traženju stranog partnera i upisa profila u internacionalnu bazu, obrazac bi se trebao popuniti na engleskom jeziku.

Novonastali profil Vaše tvrtke će morati proći validaciju i nakon toga će biti objavljen u zemljama koje su također uključene u EEN, njih 50-ak. Ukoliko zatim bude upita za Vaš profil od strane inozemnih tvrtki, bit ćete obaviješteni mailom. Napominjem da je ova usluga potpuno besplatna.

Ukoliko želite već sada pregledati Bazu poslovne suradnje, možete to učiniti jednostavnom registracijom na naslovnici naše web stranice: www.een.hr. Ako Vam se neka ponuda učini zanimljivom, slobodno nas kontaktirajte za više podataka o stranoj tvrtki.

 

Ima li trgovac obvezu da nakon vraćanja već kupljenoga proizvoda vrati kupcu novac ili je moguća zamjena za drugu robu?

Iako prema Zakonu o zaštiti potrošača trgovac nije obvezan zamijeniti proizvod ako nema nedostatak, sukladno s Posebnim uzancama u trgovini na malo (više: NN 16/95, točka 85), kada potrošač želi kupljenu ispravnu i neupotrebljavanu robu zamijeniti drugom u prodavaonici u kojoj ju je kupio, smatra se dobrim poslovnim običajem da trgovac udovolji želji potrošača.

Što je sezonsko sniženje?

Sukladno Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača (NN 110/2015) pod sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. (više: članak 7. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Može li trgovac nastaviti prodavati robu po sniženoj cijeni i nakon proteka sezonskog sniženja?

Ukoliko nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, s tim da  nije dopušteno takvu prodaju oglašavati kao sezonsko sniženje. (više: članak 4. Pravilnika).

Što je akcijska prodaja i koliko može trajati?

Sukladno izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. (više: članak 6. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača ukinuto je ograničenje trajanje akcije od trideset dana, ali se trgovac dužan držati poštene poslovne prakse.

Kako se mogu upisati u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Kandidat za agenta na obrascu I.-1 (dostupan je na linku) podnosi zahtjev za upis u Imenik agenata na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Kandidat zahtjevu prilaže dokaze o:

  • najmanje srednjoj stručnoj spremi (preslika svjedodžbe),
  • položenome stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina (preslika potvrde o položenom stručnom ispitu za agenta)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstva dostaviti će rješenje o upisu agenta u Imenik HGK, temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis agenta u Imenik.

Koje podatke sadrži Registar agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Imenik sadrži slijedeće podatke:

  • Registarski broj upisa u Imenik
  • Datum upisa
  • Broj i datum rješenja Ministarstva o upisu agenta u Imenik
  • Podaci o agentu: ime, prezime, stručna sprema, datum polaganja ispita za agenta.
  • Podaci o poslovnom subjektu u kojem je agent zaposlen: matični broj, oznaku da li se radi o trgovačkom društvu, trgovcu pojedincu ili obrtniku, naziv i sjedište, telefon, fax, e-mail

Agent je dužan svaku promjenu podataka koji se evidentiraju u Imeniku prijaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori, Sektor za trgovinu, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, e-mail: nekretnine@hgk.hr,  tel: 01/4561-664, fax: 01/4561-542 u roku 30 dana od dana nastanka promjene radi upisa promjene u Imenik.

Kako se mogu upisati u Registar posrednika u prometu nekretnina?

Da bi posrednik mogao započeti obavljati svoju djelatnost mora podnijeti zahtjev (dostupan je na linku) za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Zahtjev mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:

  • temeljni akt društva: društveni ugovor ili statut, odnosno obrtnicu, (preslika)
  • rješenje trgovačkog suda o upisu u sudski registar, odnosno Izvadak iz obrtnog registra (preslika)
  • obavjest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD
  • ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina (preslika)
  • ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika, i to za svotu osiguranja najmanje od 200.000,00 kuna po jednome štetnom događaju, odnosno 600.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini. (preslika)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstvo dostaviti će Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina Hrvatskoj gospodarskoj komori temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis posrednika u Registar posrednika u prometu nekretnina.

Je li nužno zaposliti agenta kod posredovanja u prometu nekretnina?

Za rad i poslovanje posrednika, uz ostale propisane uvjete, dovoljno je da posrednik upošljava na puno radno vrijeme jednog agenta sa položenim stručnim ispitom i upisanim u Imenik agenata.

Kako se vodi evidencija o posredovanju u prometu nekretnina (posrednički dnevnik)?

Na temelju članka 26. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (dalje u tekstu: ZPPN) i članka 843.  Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO), posrednik je obvezan voditi evidenciju o posredovanju  u prometu nekretnina, a koju nazivamo i posrednički dnevnik.

Postojanje unificiranog vođenja evidencije, kao i sadržaja predmetne evidencije nije propisano ZPPN. Posrednici se mogu sami opredijeliti bilo za vođenje evidencije u pisanom obliku, bilo za vođenje evidencije u elektroničkom obliku, ovisno o tome koji od navedenih oblika posredniku najviše odgovara. Evidencija o posredovanju opisana u predmetnom članku Zakona predstavlja minimum podataka koje je posrednik dužan voditi.

Odredbom članka 26. stavka 2. ZPPN-a, svaki ugovor o posredovanju mora obuhvaćati sljedeće podatke:

  • vrstu ugovora za čije se sklapanje posreduje,
  • vrstu nekretnine (zemljište s oznakom namjene korištenja, stambeni i poslovni prostor i sl.),
  • tehničke podatke o nekretnini (sobnost, kvadratura i sl.),
  • cijenu, odnosno najamninu, zakupninu i sl. u ukupnome iznosu i jediničnome iznosu za m2 površine.

Odredbom članka 843. ZOO-a propisano je da je posrednik dužan u posebnu knjigu (posrednički dnevnik) ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posrednički list).

Iz odredbi članka 26. ZPPN-a kao i odredbe članka 843. ZOO-a, jasno proizlazi da se u posrednički dnevnik, kao posebnu knjigu koju je posrednik dužan voditi i koja predstavlja evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina, upisuju bitni podaci o ugovoru koji je sklopljen, dakle koji je realiziran od strane posrednika.

Posrednički list je izvadak iz posredničkog dnevnika potpisan od strane posrednika.

U evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina odnosno posrednički dnevnik prema odredbama ZPPN-a kao i odredbama ZOO, ne bi bili upisani oni ugovori gdje je nastojanje posrednika ostalo bez rezultata, budući isti nisu ni konzumirani, a sve to i stoga što je propisano da je obveza posrednika obveza sredstva, a ne rezultata, tj posrednik ne jamči nalogodavcu da će pronaći osobu s kojom će ovaj sklopiti ugovor.

Na koga se odnosi Zakon o uslugama?

Zakonom o uslugama (Narodne novine, broj: 80/2011.), u daljnjem tekstu: Zakon, u hrvatsko zakonodavstvo implementirana je Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Predmetni Zakon u Republici Hrvatskoj uređuje opći pravni okvir za slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana te obuhvaća veliki broj uslužnih djelatnosti koje se naplaćuju.

Zakon se primjenjuje na usluge koje pružaju pružatelji usluga s pravom na poslovni nastan na teritoriju Republike Hrvatske ili u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, u daljnjem tekstu: država ugovornica EGP-a. Zakon se ne primjenjuje na pružatelje usluga sa poslovnim nastanom izvan teritorija država ugovornica EGP-a.

Zakon predstavlja horizontalni propis te ne uređuje i ne propisuje posebne uvjete za obavljanje pojedine uslužne djelatnosti. Propisivanje pojedinačnih uvjeta i postupaka za obavljanje i pružanje određenih uslužnih djelatnosti u nadležnosti je sektorskih propisa.

Temeljem Zakona, ukoliko pružatelj usluge već ima poslovni nastan u jednoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora (EGP), a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati privremeno ili povremeno, nije dužan poslovno se nastaniti u Republici Hrvatskoj. Naime, ako pružatelj usluge u nekoj od država ugovornica EGP-a ima poslovni nastan, a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati povremeno/privremeno u tom slučaju pružatelj usluge može (ali ne mora) imati sekundarni poslovni nastan (sjedište ili podružnica). U tom slučaju može se pozvati na slobodu pružanja usluga.

Slobodu pružanja usluga obilježava odsutnost stabilnog i kontinuiranog sudjelovanja u gospodarskom životu države domaćina. Sloboda prekograničnog pružanja usluga znači da ako pružatelj usluge ima jedan poslovni nastan, ne mora imati i drugi ako uslugu pruža privremeno ili povremeno. Činjenica da je aktivnost privremena ne znači da pružatelj ne smije posjedovati neku vrstu infrastrukture u državi članici u kojoj pruža uslugu, kao na primjer ured, poslovne prostore ili savjetovalište, ukoliko je takva infrastruktura nužna za pružanje dotične usluge.

S druge strane, ukoliko pružatelj usluge svoje usluge želi u Republici Hrvatskoj pružati stalno, tada je dužan poslovno se nastaniti sukladno pravnim propisima Republike Hrvatske. Poslovni nastan iziskuje integraciju u gospodarstvo države domaćina, što uključuje pridobivanje primatelja usluge u toj državi na osnovi stabilnog sjedišta poslovanja. Poslovni nastan označava stvarno izvođenje gospodarske djelatnosti od strane pružatelja usluga u neodređenom vremenskom razdoblju i sa stalnom infrastrukturom. Poslovni nastan obilježava trajno pružanje usluga s time da isti ne mora biti u obliku društva kćeri, podružnice ili agencije, ali mora uključivati ured kojim upravlja osoblje pružatelja ili neovisna osoba, trajno ovlaštena da djeluje u ime tvrtke.

Pri razlikovanju slobode pružanja usluga i poslovnog nastana treba voditi računa ne samo o vremenskom trajanju, nego i o redovitosti, periodičnosti i stalnosti pružanja usluga. Slijedom navedenog proizlazi, a sukladno zaključcima Suda EU, da se ne smiju određivati opća vremenska ograničenja radi razlikovanja između poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Da li se radi o povremenom, privremenom ili trajnom pružanju usluga procjenjuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve gore navedene kriterije.

Koji su uvjeti za pristupanje stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina?

  1. SSS – najmanje završena srednja škola (prilaže se dokaz o završenoj najmanje srednjoj stručnoj spremi)
  2. prijava za polaganje stručnog ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina
  3. dokaz o uplati troškova polaganja stručnog ispita (dostavljena kopija uplatnice za stručni ispit u iznosu od 1.500,00 kuna, odnosno kopija uplatnice za popravni ispit u iznosu od 300,00 kuna po predmetu

Kako izgleda polaganje stručnog ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina?

Stručni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela a polaže se pred Ispitnom komisijom.

Pismeni dio ispita traje maksimalno 3 sata. Kandidati koji na pismenom dijelu ispita postignu najmanje 60% od ukupnog broja bodova, mogu pristupiti usmenom dijelu ispita.

Usmeni dio stručnog ispita sastoji se od 5 ispitnih predmeta (Trgovačka društva i ugovori, Stvarna prava na nekretninama i zemljišne knjige, Porezi, financijsko poslovanje i marketing, Prostorno uređenje i Gradnja), a kandidat ih polaže pred Ispitnom komisijom koju čine predsjednik i četiri člana. Da bi kandidat položio ispit mora iz svih pet predmeta dobiti ocjenu zadovoljio.

Koje sajmove prehrambene industrije podržava HGK?

Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima na temelju Plana promocije hrvatskog gospodarstva. Na web stranici http://www.hgk.hr/sajmovi-plan-promocije pronaći ćete popis tuzemnih i inozemnih sajmova na kojima se planiraju kolektivni nastupi  tijekom ove godine.

Što je EU potvrda i čemu služi?

EU potvrda izdaje se hrvatskim pravnim i fizičkim osobama za neometano pružanje usluga na tržištu država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije. Izdaje se posebno za svaku državu članicu ovisno o prostoru gdje se namjerava pružati usluga tj. obavljati djelatnost.

Izgled i sadržaj EU potvrde propisan je Pravilnikom o izdavanju EU potvrde NN 123/15, a njome se potvrđuje da je osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnostima te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom.

Hrvatska gospodarska komora je nadležna za izdavanje EU potvrde za pravne osobe, a zahtjevi se šalju u Odjel za poslovne informacije, mail: info@hgk.hr.

Koje sve potpore postoje za poslovanje u turizmu?

Potpore turističkom sektoru svake godine dodjeljuju Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica putem javno objavljenih natječaja na svojim Internet stranicama:

http://www.mint.hr/default.aspx?id=370 i

http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica/Potpore-HTZ-a

Uz navedene institucije, potpore dodjeljuje Ministarstvo poduzetništva i obrta (www.minpo.hr) i Ministarstvo gospodarstva (www.mingo.hr), dok Hrvatska banka za obnovu i razvoj turističkom sektoru odobrava povoljna i razvojno usmjerena financijska sredstva (www.hbor.hr).

Koji su dostupni EU fondovi za turistički sektor?

Korištenje fondova Europske unije moguće je prijavom na javne natječaje koji se kontinuirano objavljuju na Internet stranicama više institucija. I pri HGK djeluje Odjel za EU koji redovito prati novoobjavljene natječaje i pruža podršku poduzetnicima kroz edukacije u županijskim centrima, a o svemu se možete više informirati na: http://www.hgk.hr/category/sektor-centar/centar-za-eu

Ostale važnije Internet stranice o aktualnim EU natječajima su:

http://www.strukturnifondovi.hr/consumer , http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544,

http://ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140722_hr.htm

http://www.mint.hr/default.aspx?id=4634

Ukoliko trebate dodatne informacije o raspoloživim EU poticajnim sredstvima, slobodni ste obratiti se Sektoru za turizam na turizam@hgk.hr ili na 01 4561 570.

Možemo li dobiti popis tvrtki (s kontaktima) iz određenog sektora?

Popis svih tvrtki koje posluju u RH javan je i može se pronaći na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore na sljedećoj poveznici: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=90A114973F4A43169029BD3941042284

Koje članice imaju pravo na oslobađanje od plaćanja članarine HGK?

Prema odlukama o financiranju Hrvatske gospodarske komore za 2016. (NN 129/15) i 2017. godinu (NN 122/16), od plaćanja članarine HGK oslobođene su tvrtke koje su u likvidaciji ili stečaju.

Uz to, članice Komore osnovane i upisane u Sudski registar nakon 1. siječnja 2017. godine oslobođene su plaćanja članarine u razdoblju od godine dana od dana osnivanja.

Dokumentaciju vezanu za likvidaciju ili stečaj potrebno je uputiti na mail: lcizmar@hgk.hr.

Koja je procedura pri otvaranju malog obiteljskog hotela?

Kako bismo Vam olakšali donošenje odluke o otvaranju malog hotela i razumijevanje procesa ulaska u hotelijerstvo, HGK Sektor za turizam je priredio brzi vodič kroz proceduru i dokumentaciju potrebnu za otvaranje malog i obiteljskog hotela:

  • Ime društva

U Fini na šalteru HITRO.HR moguće je provjeriti postoji li društvo s istim imenom, kao i putem internetske stranice Ministarstva pravosuđa. Preporuka je pripremiti više imena za slučaj da već postoji društvo s istim ili sličnim imenom.

  • Prikupljanje potrebnih dozvola

-  Lokacijska i građevinska dozvola
-  Uporabna dozvola koja glasi na predmetni poslovni prostor
-  Dozvola za rekonstrukciju i adaptaciju
- Suglasnost susjeda, ako je potrebna

  • Registracija trgovačkog društva

Dokumentacija i uplatnice:
- Obrazac prijave za upis u sudski registar PO – NN*
- Prijava o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa (Tiskanica M-11P) – NN*
- Prijava o početku osiguranja (Tiskanica M-1p) za potrebe HZMO-a – NN*
- Prijava o obvezniku uplate doprinosa (Tiskanica 1) – NN*
- Prijava na osnovno zdravstveno osiguranje (Tiskanica 2) za potrebe HZZO-a – NN*
- Prijava poslovnog subjekta (obrazac RPS-1) – NN*
- Prijava dijela poslovnog subjekta (obrazac RPS-2) za potrebe DZS-a – NN*
- Polog temeljnog kapitala – potvrda o uplati osnivačkog pologa
- Troškovi prijave i donošenja rješenja o upisu u sudski registar Trgovačkog suda
- Troškovi objavljivanja upisa u registar u Narodnim novinama
- Troškovi DZS-a – prijava za upis poslovnog subjekta i za upis dijela poslovnog subjekta
NN* - dostupno u Narodnim novinama

Kod javnog bilježnika potrebno je ovjeriti:
- Obrazac prijave za upis u sudski registar
- Osnivački akt (društveni ugovor kod više osnivača) ili izjavu o osnivanju društva
- Izjavu članova ovlaštenih za zastupanje društva (direktora) da prihvaćaju postavljanje, uz ovjeru potpisa direktora
- Odluku o određivanju adrese društva

Ključni koraci:
- Predati prijavu za upis u sudski registar s prilozima na šalteru HITRO.HR u Fini 
- Na šalteru HITRO.HR u Fini preuzeti Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti DZS-a
- Izraditi pečat
- Otvoriti račun u Fini ili odabranoj banci 
- Predati prijavu o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa 
- Predati prijavu o početku osiguranja na šalteru HZMO-a u Fini
- Predati prijavu o obvezniku uplate doprinosa, Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranu osobu i Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje člana obitelji na šalteru HZZO-a u Fini
- Izvršiti prijavu društva u Poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a (potrebno Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju na uvid te potpisni karton)

  • Financiranje

- Poslovni plan uvjet je kvalitetne organizacije poslovanja i marketinga, ali i za financiranje financijskih institucija (samostalno ili uz korištenje poticajnih programa), preporučljivo je koristiti usluge kvalificiranih konzultantskih tvrtki za izradu poslovnih planova
- Raspitati se o brojnim modelima i poticajima financiranja u suradnji Ministarstva turizma, banaka i drugih institucija
- Raspitati se o aktualnim paketima mjera za poticanje zapošljavanja u HZZ-u

  • Kategorizacija

- Za razvrstavanje i obveznu kategorizaciju smještajnog objekta potrebno je podnijeti  zahtjev Ministarstvu turizma u slobodnom obliku, kad je objekt spreman za primanje gostiju
- U zahtjevu je potrebno navesti: vrstu i kategoriju objekta, podatke o broju, vrsti i veličini smještajnih jedinica, ugostiteljskim i dr. sadržajima, voditelju poslovanja i dr.
- Troškove postupka kategorizacije snosi podnositelj zahtjeva, a čine ih: dnevnice, troškovi prijevoza i smještaja članova povjerenstva
- Obveznu kategorizaciju i kategorizaciju za posebne standarde provode povjerenstva u kojima su djelatnici Ministarstva turizma, Ureda državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, a po potrebi i druge stručne osobe iz područja ugostiteljstva i turizma 
- Moguć je konzultativni izlazak stručnjaka u objekt uz nadoknadu troškova puta, rada i pristojbi
- Vrijeme potrebno za provjeru i kategorizaciju objekta iznosi u prosjeku 2 tjedna, preporuka je provesti proces kategorizacije izvan sezone

  • Korisni izvori informacija

Korisni izvori informacija: 
- Ministarstvo turizma
- Područni županijski uredi za turizam
- FINA
- HITRO.HR
- Ministarstvo pravosuđa
- Narodne novine
- Zavod za zapošljavanje
- Zavod za zdravstveno osiguranje
- Zavod za mirovinsko osiguranje 
- Hrvatska gospodarska komora
- Nacionalna udruga malih i obiteljskih hotela
- Udruga poslovnih savjetnika
- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo
- Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Hotelijer sam i želim se baviti zdravstvenim turizmom. Što je potrebno?

Kao hotelijer, prema važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, imate mogućnost obavljanja zdravstvene djelatnosti, tj. zdravstvenih usluga u turizmu kroz trgovačko društvo koje se osniva izvan mreže javne zdravstvene službe i ne mora imati zdravstvene radnike u stalnom radnom odnosu.

Prije investiranja u prostor trgovačkog društva, u ovom slučaju u sklopu Vašeg hotela, u kojem će se obavljati zdravstvena djelatnost, potrebno je Ministarstvu zdravlja dostaviti sljedeće:

  1. zahtjev za izdavanjem rješenja o sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti s točnom adresom budućeg poslovnog prostora
  2. izjava, odnosno Ugovor o osnivanju trgovačkog društva (izvornik ili otpravak)
  3. prethodno mišljenje nadležne komore (npr. Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine i dr.) o opravdanosti osnivanja trgovačkog društva
  4. dokaz o pravu raspolaganja prostorom (original ili ovjerena preslika, ukoliko se kao dokaz o pravu raspolaganja poslovnim prostorom prilaže izvadak iz zemljišne knjige nadležnog općinskog suda isti priložiti ne stariji od 6 mjeseci)
  5. upravna pristojba u iznosu od 70 KN, plaćena u državnim biljezima.

Kada ministar zdravlja izda gore traženo rješenje (ad.1.), trebate podnijeti zahtjev za izlazak stručnog povjerenstva radi pregleda prostora i medicinsko-tehničke opreme,i to u roku od šest mjeseci od dana izdavanja navedenog rješenja. 

Za izlaz stručnog povjerenstva za utvrđivanje propisanih uvjeta za početak rada trgovačkog društva plaća se 2.500 KN za svaku djelatnost posebno (ukoliko ih ima više) te je Ministarstvu zdravlja potrebno dostaviti slijedeće:

  1. pisani zahtjev za izlaz stručnog povjerenstva Ministarstva zdravlja radi pregleda prostora i medicinsko-tehničke opreme trgovačkog društva
  2. rješenje nadležnog Trgovačkog suda o izvršenom upisu trgovačkog društva u sudski registar
  3. tlocrt prostora trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti ovjeren kod ovlaštenog projektanta (Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti («Narodne novine», br. 61/11. i 128/12.)
  4. nalaz i mišljenje ovlaštene pravne osobe o izloženosti buci građevine u kojoj se nalaze prostorije u kojima će se obavljati zdravstvena djelatnost
  5. upravna pristojba u iznosu od 70 KN plaćena u državnim biljezima

Koja se stopa PDV-a primjenjuje na ugostiteljske usluge za van?

Iz odredbe članka 38. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13 i 99/13 – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 47. stavka 2. točke b) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13 i 85/13) proizlazi da se snižena stopa PDV-a može primijeniti na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti.

Isporuka hrane i pića koja se neće konzumirati u ugostiteljskim objektima i pri kojoj nije bilo nikakvih dodatnih usluga ne smatra se uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, stoga je isporuka hrane i pića koji će se konzumirati izvan ugostiteljskog objekta pri čemu nema dodatnih ugostiteljskih usluga oporeziva stopom poreza na dodanu vrijednost 25%. A dodatnim uslugama u ugostiteljskoj djelatnosti prvenstveno se smatra posluživanje, postojanje pribora za jelo, pospremanje i čišćenje.

Više informacija i tumačenje Porezne uprave na primjenu snižene stope PDV-a kod prodaje sladoleda dostupno je na Internet stranici Porezne Uprave Ministarstva financija:http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18722.

Kada je putnička agencija dužna primijeniti poseban postupak oporezivanja putničkih agencija?

Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija propisan je odredbama članaka 91. do 94. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Posebni postupak primjenjivat će putničke agencije koje posluju s putnicima u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika pri obavljanju usluga putovanja.

Putničkim agencijama u smislu Zakona smatraju se organizatori putovanja, pa se posebni postupak ne odnosi samo na putničke agencije i organizatore putovanja, već i na sve ostale osobe koje se bave prodajom putovanja te nije bitno tko obavlja uslugu, već da se radi o uslugama u vezi s putovanjem koju porezni obveznici obave izravno putnicima.

Više informacija o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija dostupno je na Internet stranicama Porezne Uprave Ministarstva financija:

http://www.poreznauprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18695

Što znači Direktiva o paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima i kad je donesena?

Direktiva (EU) 2015/2302  o paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima objavljena je 11. prosinca 2015. u Službenom listu EU, a sve države članice EU pa tako i Hrvatska, dužne su uskladiti nacionalna zakonodavstva s odredbama Direktive do 1.siječnja 2018. godine.

Prethodna Direktiva 90/314 koja se trenutno primjenjuje, donesena je još  1990. godine i utvrđivala je niz prava potrošača u odnosu na putovanja u paket aranžmanima. No, od njenog donošenja znatno se promijenilo tržište usluga putovanja. Internet je, uz tradicionalne distribucijske lance, postao sve važniji kanal putem kojega se usluge putovanja nude i prodaju.

Usluge putovanja ne kombiniraju se samo u obliku tradicionalnih unaprijed utvrđenih paket aranžmana, nego se često kombiniraju tako da se prilagode kupcu, a mnoge od tih kombinacija nalaze se u “sivoj zoni” ili nisu jasno obuhvaćene starom direktivom. Stoga je cilj nove Direktive bio prilagoditi područje zaštite kako bi se u obzir uzeo taj razvoj, poboljšati transparentnost te povećati pravnu sigurnost za putnike i trgovce.

Kako nam HGK može pomoći u povezivanju s potencijalnim poslovnim partnerima u inozemstvu?

Hrvatska gospodarska komora organizira brojne posjete inozemnih gospodarskih delegacija u Hrvatsku te posjete hrvatskih gospodarstvenika u inozemstvo. Prilikom navedenih posjeta redovno organiziramo individualne poslovne sastanke i umrežavanje s predstavnicima inozemnih tvrtki, udruženja i institucija. Kontaktirajte Sektor za međunarodne poslove i EU kako bismo vas izvijestili koje su posjete u najavi ili pratite naše aktivnosti na web stranici Sektora.

Također, HGK Vam može dostaviti popis potencijalnih poslovnih partnera u inozemstvu. Slobodno uputite svoj upit Sektoru za međunarodne poslove i EU koji će vam, na temelju vašeg iskazanog interesa za pojedino tržište, dostaviti prijedlog tvrtki za suradnju.

 

Kako odabrati pouzdanog partnera na stranom tržištu?

Pri odabiru poslovnog partnera u inozemstvu preporučujemo unaprijed izvršiti provjeru navedene tvrtke zbog učestalih pritužbi članica na prijevare, posebno u poslovanju s tvrtkama iz trećih tržišta.

Stoga preporučamo sljedeće:

  • izradu bonitetnog izvješća o potencijalnom partneru (bonitete izrađuju bonitetne kuće u Hrvatskoj);
  • potpisivanje ugovora u kojem se navodi Stalno arbitražno sudište pri HGK ili neki međunarodni sud (npr. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore (ICC) u Parizu) kao nadležan u slučaju spora;
  • korištenje instrumenata osiguranja naplate potraživanja.

Za sve savjete i pojašnjenja kontaktirati odgovornu osobu HGK u Sektoru za međunarodne poslove i EU.

Kako roba stječe nepreferencijalno podrijetlo?

EU nepreferencijalna pravila podrijetla propisana su:

  • člancima 22. do 26. Uredbe Vijeća br. 2913/92 (Carinski zakonik Zajednice SL L 302/1992) i
  • člancima 35. do 65. i prilozima 9. do11. Uredbe Komisije br. 2454/93 (Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice – SL L 253/1993).

Roba može steći nepreferencijalno podrijetlo na jedan od dva načina, ovisno je li:

 - u cijelosti dobivena u jednoj državi ili

 - se proizvodi u više država – podrijetlom se smatra država u kojoj je prošla posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u za to opremljenoj tvrtki koja dovodi do proizvodnje novih proizvoda ili predstavlja važnu fazu proizvodnje.

Kriterij posljednje bitne gospodarski opravdane obrade ili prerade može se dokazati na slijedeća tri načina:

  1. promjena tarifnog broja
  2. zadovoljena pravila iz propisa obrade ili prerade nad robom bez podrijetla
  3. kriterij dodane vrijednosti

Kako možemo prijaviti projekt na EU natječaj i gdje možemo pronaći informacije o natječajima i fondovima Europske unije?

Kontaktirajte nas na telefon 044/522-583 ili na elektroničku adresu hgksk@hgk.hr. Hrvatska gospodarska komora organizira informativne radionice o objavljenim EU natječajima, kojima želi informirati poduzetnike o mogućnostima sufinanciranja razvojnih projekata sredstvima EU.

Pretražite našu Bazu s više od 500 EU projekata poslovnih savjetnika i pronađite konzultanta koji vam može pomoći pri pripremi natječajne dokumentacije odnosno prijavi projekta. Ovdje je baza EU projekata poslovnih savjetnika: http://www.hgk.hr/moj-eu-projekt.

Pregled svih najavljenih i trenutno otvorenih EU natječaja možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr.

 

Kako steći pravo uporabe znakova HGK "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko"?

Pravo uporabe znaka “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji/e posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini “Hrvatske kvalitete”, a proizvedeni na području Republike Hrvatske ili su nastali/e kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije.

Ukoliko Vaš proizvod ili usluga odgovaraju navedenom opisu potrebno je pokrenuti postupak za dodjelu prava uporabe znaka, kojeg možete pronaći na sljedećoj poveznici: http://znakovi.hgk.hr/kako-steci-pravo-uporabe-znaka.

 

Tko izdaje licencije za unutarnji i međunarodni prijevoz putnika i tereta?

Za međunarodni prijevoz putnika i tereta nadležno je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a za unutarnji prijevoz putnika i tereta Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo SMŽ.

Više informacija o licencijama za međunarodni prijevoz putnika i tereta dostupno je na sljedećoj poveznici: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=405, a za unutarnji prijevoz: http://www.udu-smz.hr/?p=tekst&m=p&f=index&i=81&.

Trebaju li hrvatski vozači imati dokaz o stručnoj osposobljenosti za profesionalne vozače - KOD 95?

Informacija vezana uz „KOD 95“ dostupna je na sljedećoj poveznici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH: http://www.mppi.hr/default.aspx?ID=10380.

Popis ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba za provođenje programa za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe za vozača za prijevoz tereta i putnika dostupan je na sljedećoj poveznici: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Popis%20L%20pocetna%20i%20periodicka%20izobrazba%2019-7_16.pdf.

Za više informacija kontaktirajte nas na telefon 044/522-583 ili na elektroničku adresu hgksk@hgk.hr.

Gdje mogu pronaći sve informacije o porezima za iznajmljivače?

O poreznom statusu iznajmljivača u poslovanju s domaćim i inozemnim putničkim agencijama te inozemnim oglašivačima više saznajte putem letka „Obavijest o dodjeli PDV identifikacijskog broja i obvezama građana iznajmljivača” 

Odgovori Porezne uprave na najčešća pitanja građana iznajmljivača u vezi poreznih obaveza. 

Koje sajmove organizira i sufinancira HGK?

Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima na temelju Plana promocije hrvatskog gospodarstva – popisa tuzemnih i inozemnih sajmova na kojima se tijekom godine planira organizirati kolektivni nastup. Popis je dostupan na sljedećoj poveznici: http://beta.hgk.hr/sajmovi-i-b2b-razgovori.

Ukoliko članica iskaže interes za sudjelovanje na pojedinom sajmu koji je u skladu s Planom promocije slijedi organizacija sajma, odnosno nude se opći uvjeti izlaganja koji uređuju odnos organizatora i izlagača.

 

Što je potvrda o podrijetlu robe i gdje se može dobiti?

Potvrda o podrijetlu (Certificate of origin) izdaje se kao dokaz podrijetla robe. U RH ovu potvrdu izdaje Hrvatska gospodarska komora. Pravila o podrijetlu robe možemo podijeliti na:

  • povlašteno (preferencijalna) podrijetlo
  • nepovlašteno (nepreferencijalna) podrijetlo.

Za razliku od preferencijalnih pravila podrijetla čija je svrha da roba koja zadovoljava ista ostvaruje preferencijalnu stopu carine pri uvozu, nepreferencijalna pravila predstavljaju „ekonomsku“ nacionalnost robe. Ne služe za primjenu preferencijalne stope, nego za dokazivaje EU/hrvatskog podrijetla i pravilnu primjenu mjera ekonomske politike poput dokazivanja EU nepreferencijalnog podrijetla kod izvoza (u zemlje s kojima EU nema sklopljeni ugovor o slobodnoj trgovini ili neki jednostrani aranžman);ili npr.za dokazivanje podrijetla robe kod korištenje sredstava iz EU fondova i sl.

Roba može steći nepreferencijalno podrijetlo ukoliko je u cjelosti dobivena u jednoj državi ili kada se proizvodi u više država; smatra se podrijetlom iz države u kojoj je prošla posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu. Kriterij posljednje bitne gospodarski opravdane obrade ili prarade dokazuje se na sljedeća tri načina:

  1. promjena tarifnog broja
  2. zadovoljena pravila iz propisa obrade ili prerade nad robom bez podrijetla
  3. kriterij dodane vrijednosti

Potvrde se izdaju na obrascu Potvrde o podrijetlu robe. Svaka potvrda o podrijetlu ima serijski broj, otisnut po kojem se može prepoznati, a ovjerava ju pečatom HGK i potpisuje osoba ovlaštene za to.

EU nepreferencijalna pravila podrijetla propisana su:

  • člancima 22. do 26. Uredbe Vijeća br. 2913/92 (Carinski zakonik Zajednice SL L 302/1992)
  • člancima 35. – 65. i prilozima 9. -11. Uredbe Komisije br. 2454/93 (Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice – SL L 253/1993)

 

Možemo li dobiti informaciju o kreditnim linijama HBOR-a?

Županijska komora Sisak u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizira Info dane HBOR-a jednom mjesečno u sisačkoj Komori (svakog drugog utorka u mjesecu). Tom prigodom održavaju se individualni poslovni razgovori s poduzetnicima, sadašnjim i potencijalnim korisnicima kreditnih sredstava HBOR-a. Uvjete financiranja HBOR-a predstavlja Draženka Draženović Kostelac, voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Liku.

Za dodatne informacije i rezervaciju termina za Info dan kontaktirajte nas na telefon: 044/522-583 ili na elektroničku adresu: hgksk@hgk.hr.

 

 

 

 

Kako pokrenuti poduzetničku djelatnost?

HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske odnosno mjesto na kojem ćete dobiti sve informacije i obaviti većinu potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva, otvaranje obrta i upis promjena u Registru poslovnih subjekata za postojeća trgovačka društva. Uz osnivanje trgovačkog društva i otvaranje obrta, HITRO.HR vam omogućava i pristup različitim državnim internetskim servisima.

 

Koje su novosti za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u 2016. godini?

 

Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK i vlasnik tvrtke za marketing i konzalting u turizmu - Quanarius d.o.o, u članku kojega možete pronaći na poveznici, pojašnjava određene izmjene Zakona o ugostiteljstvu napravljene u korist građana – mikropoduzetnika, skreće posebnu pozornost na nove obaveze u smislu minimalno tehničkih uvjeta, administracije i poreza te daje osvrt na eVisitor – digitalnu platformu koja olakšava ispunjavanje zakonskih obaveza i dio je sustava sigurnosti posjetitelja.

Koje su porezne obveze građana koji iznajmljuju stanove, sobe i postelje te organiziraju kampove?

Porezne obveze građana koji iznajmljuju stanove, sobe i postelje putnicima i turistima te organiziraju kampove mogu se pronaći na webu Ministarstva turizma.

 

Na koji se način određuje visina članarine HGK?

Sve članice obavezne su plaćati članarinu HGK čija visina ovisi o veličini tvrtke. Sve informacije i kriterije o visini članarine sadržane su u Odluci o financiranju HGK koju donosi Skupština HGK svake godine za sljedeću godinu. Odluku potražite na sljedećoj poveznici.

Moja tvrtka ne radi, a dobio sam ovrhu od Porezne uprave. Što trebam učiniti?

Ako je vaša tvrtka u stečaju potrebno je podnijeti zahtjev za oslobađanjem od članarine HGK koji mora potpisati osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva. Taj je zahtjev potrebno dostaviti na adresu HGK, Pravna služba, Rooseveltov trg 2, Zagreb, a uz zahtjev je potrebno priložiti dokumentaciju o provedenom postupku stečaja, odnosno Odluku o obustavi poslovanja stečajnog dužnika ili Rješenje o otvaranju stečajnog postupka dobivenog od nadležnog trgovačkog suda. Ukoliko se radi o stečajnom postupku po starom stečajnom zakonu, prije 2015. godine, potrebno je uz ovjereni zahtjev za oslobađanjem od članarine dostaviti Rješenje o otvaranju stečajnog postupka nadležnog trgovačkog suda.

Ako je vaša tvrtka u likvidaciji potrebno je podnijeti potpisani zahtjev za oslobađanjem od članarine kojeg je potrebno dostaviti na adresu HGK, Pravna služba, Rooseveltov trg 2, Zagreb i uz njega priložiti Rješenje o upisu Odluke o likvidaciji trgovačkog društva u Sudskom registru trgovačkog suda.

Tko se može baviti posredovanjem u prometu nekretnina?

Posredovanjem u prometu nekretnina mogu se uz naknadu baviti samo posrednici koji ispunjavaju uvjete sukladno odredbama Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (NN 107/07, 144/12, 14/14).

Uvjeti za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina, propisani su člancima 4.-14. Zakona, dok su odredbama članka 18. Zakona propisani opći uvjeti poslovanja.

Osnovni uvjeti koje posrednik treba ispuniti kako bi ishodio rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina i upisao se u Registar posrednika su da ima ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina, te da ima ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika.

Posrednik može započeti obavljati djelatnost posredovanja danom prijama Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina, a koje donosi Ministarstvo gospodarstvo.

Što se treba nalaziti na deklaraciji proizvoda?

Općenito označavanje proizvoda uređuje Zakon o zaštiti potrošača u članku 6.:

Članak 6.

(1) Proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati najmanje:

  1. osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda
  2. naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču.

(3) Ako su napisani na više jezika, podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti napisani na isti način.

(4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.

Imajte na umu da postoje neke česte kategorije proizvoda, čije je označavanje propisano posebnim propisom, kao što su npr. dječje igračke, hrana, kozmetički proizvodi…

Gdje se može dobiti EU potvrda?

EU potvrdu za pravne osobe izdaje Hrvatska gospodarska komora na temelju Pravilnika o izdavanju EU potvrde (“Narodne novine”, broj 123/15).

Kontakt:

ODJEL ZA POSLOVNE INFORMACIJE
Tel: +385 1 4606 708
Fax: +385 1 4606 782

E-mail: info@hgk.hr

E-mail: amatulin@hgk.hr

Tel: + 385 (01) 4606 776

E-mail: ajambrecina@hgk.hr

Tel: +385 (01) 4606 774

Trebaju li hrvatski vozači imati dokaz o stručnoj osposobljenosti za profesionalne vozače - KOD 95?

Informacija vezana uz „KOD 95“ dostupna je na sljedećoj poveznici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH: http://www.mppi.hr/default.aspx?ID=10380.
Popis ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba za provođenje programa za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe za vozača za prijevoz tereta i putnika dostupan je na sljedećoj poveznici: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Popis%20L%20pocetna%20i%20periodicka%20izobrazba%2019-7_16.pdf.
Za više informacija kontaktirajte nas na telefon 385 1 460 6703

UPOZORENJE - ponude za uvrštavanje u "besplatne" poslovne adresare i dodjelu European Business Numbera (EBN)

Hrvatska gospodarska komora, potaknuta pozivima poduzetnika kojima učestalo pristižu ponude za uvrštavanje njihovih podataka u različite međunarodne, ali i domaće adresare, upozorava na veliki oprez pri davanju podataka i pažljivo čitanje onoga što se nudi, pa i onoga što piše najsitnijim slovima. 

Više se članica obratilo HGK nakon što su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi dobile tzv. European Business Number / EBN.

Riječ je o sličnom obrascu kao i za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, a iako vizualno rješenje dopisa, naziv pošiljatelja, rok za podnošenje prijave i neki drugi elementi pružaju dojam da je riječ o službenom dopisu javnog tijela EU ili države članice, to je obična poslovna ponuda njemačkoga trgovačkog društva DAD GmbH. Napominjemo da EBN broj nije obvezan niti je potreban za poslovanje unutar EU, a ispunjavanjem traženih podataka i ovjerom obrasca sklapa se ugovorni odnos s njemačkom tvrtkom s obveznim trajanjem od tri godine i naplatom od po nekoliko stotina eura godišnje.

Ponovno apeliramo na hrvatske tvrtke da spomenute obrasce u cijelosti pažljivo prouče prije eventualnog potpisivanja i ovjere jer je riječ o usluzi koja je naplativa, što nije na prvi pogled vidljivo iz obrasca. 

HGK prenosi i obavijest Porezne uprave o obveznicima poreza na dodanu vrijednost u kojoj se izrijekom tvrdi da ne postoji obveza davanja (uz naknadu ili bez naknade) registracijskih podataka u svrhu prikupljanja i njihove obrade, bilo kojoj privatnoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja to zatraži od poreznih obveznika.

"Registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost koji uključuju status valjanosti PDV  identifikacijskih brojeva za promet roba i usluga unutar EU, naziv poreznog obveznika i adresa poslovnog sjedišta nalaze se u bazi podataka Porezne uprave. Putem EU sustava za razmjenu informacija registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost koji imaju dodijeljene PDV identifikacijske brojeve dostupni su na internetskom servisu Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr  (VIES On The Web), svim poreznim obveznicima PDV-a iz EU koji žele provjeriti registracijske podatke svojih poslovnih partnera iz Europske unije", navodi Porezna uprava. 

Na ponudu treba odgovoriti ako su poduzetniku jasni svi odnosi i obveze te ako su odlučili prihvatiti objavu podataka uz plaćanje navedene cijene.

Spomenute je ugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati. 

U posljednje vrijeme, suglasnost za objavu podataka od poduzetnika se traži i telefonski. Savjetujemo poduzetnicima da prilikom telefonskoga kontakta ne daju nikakvu izjavu koja bi se mogla protumačiti kao potvrda ili pristanak, nego da se ograde od odgovora tako da ne pristaju ni na što dok ne dobiju pisanu ponudu koju će nakon toga proučiti te odlučiti hoće li je prihvatiti ili odbiti.

U gotovo svim ovakvim slučajevima pokazalo se da su poduzetnici svojim potpisom ili usmenim pristankom preuzeli i financijske obveze, od kojih se neke protežu i na nekoliko narednih godina.

Projekti i akcije

Edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera

Ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena

Dani meda u Hrvatskoj