Ministrica Žalac na predstavljanju novoga Kataloga projekata Karlovačke županije u ŽK Karlovac

Sudionici prezentacije u ŽK Karlovac; Izvor: ŽK Karlovac; Snimio: J. Desović

Novo izdanje Kataloga tiskano je na hrvatskom i engleskom jeziku, kao sveobuhvatan informativni vodič namijenjen potencijalnim ulagačima u poslovne zone. Stotinu i jedan projekat poduzetnika i jedinica područne/lokalne samouprave na skupu je predstavio predsjednik ŽK Karlovac, Zlatko Kuzman, naglasivši kao izuzetno važno da više od 50 posto ovih projekata ima građevinske dozvole i time riješen najkompliciraniji dio u razvoju projekata.

 „U katalogu se nalaze i poslovne zone u kojima se nude različiti oblici suradnje. Uz projekte javnog sektora, tu je i 30 posto poduzetničkih projekata koji su u vrlo visokom stupnju pripremljenosti te čekaju investitora. Dodamo li o ono što je već sada u realizaciji, a to su projekti poduzetnika vrijedni više od 50 milijuna eura, onda je to sasvim pristojan potencijal razvoja Karlovačke županije. S malo više strpljenja, pameti i koordinacije te suradnje s Vladom RH u korištenju EU fondova, mislim da ćemo tijekom nekoliko godina moći ostvariti dobar dio projekata o kojima danas govorimo“, kazao je Kuzman.  

Uzvanicima se obratila i Gabrijela Žalac, ministrica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, koji su im govorili o učinkovitijem korištenju mogućnosti financiranja iz EU fondova.

Ministrica Žalac naglasila je koliko je važno dobiti informaciju od poduzetnika te informirati potencijalne korisnike sredstava EU na lokalnoj razini da bi što bolje iskoristili raspoloživa sredstva iz EU fondova. „U ovoj godini imamo priliku neke stvari izmijeniti i uskladiti ih s potrebama s terena“, istaknula je te najavila veliko pojednostavljenje procedura koje će učiniti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, čime će, u konačnici, njihova provedba biti mnogo brža nego dosad.

"Katalog projekata Karlovačke županije jest ono što nam treba", dodala je ministrica, „On je izvrstan, a dosad, koliko znam, ovakav katalog imaju samo Primorsko-goranska i Vukovarsko-srijemska županija. Razvit ćemo i bazu razvojnih projekata kao podzakonski akt. Ona će biti vidljiva svim ministrima, resorima, a prije svega namijenjena novom programiranju financijske perspektive za razdoblje od 2021. do 2027., s čime krećemo nagodinu. Stoga je iznimno važno znati koje projekte imamo u projektnoj ideji, koje u pripremnoj dokumentaciji, a koji imaju građevinske dozvole za natječaje koji dolaze“, kazala je Žalac.

Tomislav Petric naglasio je izradu paketa izmjena odnosno dopuna zakonoskog okvira politike regionalnog razvoja koji će uključivati: izmjene i dopune Zakona o regionalnom razvoju RH, novom Zakonu o otocima, Zakonu o potpomognutim područjima, izmjene i dopune ili novi Zakon o brdsko-planinskim područjima i ostalo. U skladu s dinamikom izmjena zakonskih okvira, očekuje se uvođenje novog modela izračuna indeksa razvijenosti i novo razvrstavanje jedinica lokalne uprave i samouprave, što će biti u primjeni od sljedeće godine.

"Kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine te potporu gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji slabije razvijenih područja, Program održivog razvoja lokalne zajednice, nastavlja se i u ovoj godini", istaknuo je Petric.

Dotaknuvši se Operativnog programa konkuretnost i kohezija 2014. – 2020., izrađenog u suradnji s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, socijalnim partnerima i civilnim društvom, ministrica Žalac pozvala je na suradnju, osobito sa županijskom razvojnom agencijom kao regionalnim koordinatorom. „Treba uvesti reda u regionalnom razvoju jer se u posljednjih sedam godina nitko tim područjem nije ozbiljno bavio. Unutar deset priortetnih osi, prioriteti su poredani bez dogovora s regionalnom zajednicom“, kazala je ministrica.

Ukratko su predstavljeni otvoreni javni pozivi i natječaji iz ESI fondova te pozivi u najavi u okviru OP Konkurentnost i kohezija.

Neizostavna su bila pitanja prisutnih, među njima predstavnika gradova i općina te poduzetnika koji ulažu znatne napore u realizaciju projekata, koristeći povoljnije izvore financiranja, bilo iz nacionalnih, bilo iz sredstava Europske unije.