Nadan Vidošević izabran za predsjednika Hrvatske gospodarske komore

05.09.2011

Na 9. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore održanoj 5. rujna u HGK za predsjednika HGK u mandatnom razdoblju od 2011. do 2015. godine izabran je dosadašnji predsjednik HGK Nadan Vidošević, kojem je to peti mandat na čelu HGK, a izabran je većinom od 55 glasova.

Skupština HGK odlučivala je o izboru predsjednika između triju kandidata koje je pred skupštinu donio Upravni odbor HGK. Protukandidati Nadana Vidoševića za čelno mjesto HGK bili su Gordan Žanić, direktor tvrtke Ekoton d.o.o., i Boris Solomun, iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koji je kandidaturu predao kao predsjednik Hrvatske poduzetničke inicijative, a svaki je od njih dvojice dobio po tri glasa. Kandidaturu je za predsjednika HGK Upravnom odboru predalo ukupno šest kandidata, uz Vidoševića, Žanića i Solomuna, bili su to Damir Jelić, Zorislav Antun Petrović i Miodrag Radić.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević je naglasio da je Hrvatska u turbulentnom vremenu i svijetu koji se mijenja, u kojem se traže novi ekonomski modeli i u kojemu Hrvatska mora naći svoje mjesto. Jedan je od ključnih izazova kako na razini društvene elite stvoriti jasnu prepoznatljivu i svima prihvatljivu viziju nacionalnog razvoja ili jednostavno kazati kakvu Hrvatsku želimo, rekao je Vidošević te istaknuo da je potrebno stalno promovirati ideju društvenog dogovora, a ukupne društvene promjene moraju doći kao rezultat djelovanja svih u društvu. Društvo treba imati definirane politike, a najvažnije je jačanje vlastitih institucija da bi se te politike mogle i provoditi, rekao je Vidošević te je predočio pogled na hrvatsko društvo i državu kroz „Deklaraciju o hrvatskom društvu i državi blagostanja“, objavljenu u knjizi Hrvatska društvo i država blagostanja.

Deklaracija u šest točaka govori o tome kako Hrvatska ponovno utvrđuje svoj međunarodni politički i gospodarski položaj. Sloboda, mir i politička stabilnost temeljne su pretpostavke za gospodarski i opći boljitak Hrvatske, a zemljopisno- -gospodarski položaj Hrvatske mora biti najsnažnija poluga razvoja i napretka Hrvatske. Interesi višepolarnog svijeta moraju se susresti na tlu Hrvatske omogućavajući joj ostvarenje i njezinih vlastitih interesa. Kulturna dobra koja se baštine kao i ono što nam je dala priroda, bogatstva su današnjih naraštaja hrvatskih građana, ali i nešto što mora pripadati svima onima koji će u budućnosti Hrvatsku prepoznati i osjećati kao prostor svoga osobnoga i ukupnoga društvenog napretka, kao svoju domovinu. Hrvatsko društvo i država nisu u mogućnosti mijenjati svijet oko sebe. Zato je znanje temeljni preduvjet za čitanje znakova vremena. Prilagođavanje s ciljem umanjivanja rizika i punoga korištenja prednosti svijeta u kojemu živimo i u kojem ćemo živjeti, izazov su hrvatskom društvu i državi. Uspjeh kao rezultat svih naših napora, mora biti predodžba o Hrvatskoj kao zemlji etike i estetike, istaknuo je Vidošević.

S obzirom na kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, dostupne podatke o kretanju pojedinih makroekonomskih pokazatelja koji određuju vrijednost BDP-a te usporavanje gospodarskog rasta koje se bilježi u velikim svjetskim gospodarstvima, smanjuju se procjene povećanja BDP-a u Hrvatskoj za ovu godinu te se većina kreće od jedan do 1,5 posto, istaknula je direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matićo, predstavljajući trendove u hrvatskom gospodarstvu.

Nastavljaju se negativna kretanja industrijske proizvodnje, koja je u prvih šest mjeseci manja za 1,3 posto prema istom lanjskom razdoblju, a fizički opseg građevinskih radova u prvih pet mjeseci ove godine je manji za 9,9 posto, te je ova djelatnost s najsporijim oporavkom. Nakon 18 mjeseci negativnih kretanja, u drugoj polovici prošle godine započinje blagi oporavak prometa u trgovini na malo koji se nastavlja i ove godine. U prvih šest mjeseci promet je nominalno bio veći za 3,8 posto, a realno za 0,8 posto. Također je već prošle godine bio primjetan oporavak turističke potražnje, a ove se godine taj trend nastavlja te je u prvih šest mjeseci ostvareno 10,4 posto više noćenja u odnosu prema istomu lanjskom razdoblju. No, sve povoljnije tendencije kretanja fizičkog opsega nisu bile praćene konvergentnim kretanjima deviznog prihoda, rekla je Belošević-Matić.

Još ne možemo naslutiti poboljšanje likvidnosti u realnom sektoru, unatoč podatku iz lipnja koji pokazuje prvo smanjenje iznosa prijavljenih nedovršenih obveza za plaćanje. Bez znatnijega gospodarskog rasta nema ni pozitivnih pomaka na tržištu rada. Stoga je ove godine čak i sezonsko smanjenje nezaposlenosti trajalo kraće nego prosječnih godina, samo četiri mjeseca. Realne neto plaće osciliraju oko prošlogodišnje razine pa su tako u travnju i svibnju bile za 0,5 posto, odnosno 0,3 posto veće, a u lipnju za 0,4 posto manje nego u istim mjesecima prošle godine, napomenula je Belošević-Matić.

U Hrvatskoj se bilježe nešto drugačiji trendovi izvoza i uvoza nego u EU-u. U prvih šest mjeseci usporeno je povećanje ukupnog izvoza u odnosu prema prošloj godini te tek blagog povećanja uvoza. Pretežni utjecaj na usporavanje dinamike povećanja izvoza imala je brodogradnja, a kod preostalnog izvoza zabilježeno je ubrzavanje povećanja. Pritom je najveći utjecaj na povećanje vrijednosti ukupnog izvoza imao izvoz naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda te strojeva i uređaja, rekla je Belošević-Matić.

U prvih šest mjeseci državni je proračun ostvario ukupne prihode u iznosu od 51,3 milijardu kuna, istodobno su ukupni rashodi iznosili 59,9 milijarda kuna, što je rezultiralo deficitom od 8,7 milijarda kuna. Time je u prvom polugodištu ostvareno 47,7 posto prihoda, 49 posto rashoda i 58,3 posto deficita planiranoga za cijelu godinu. Visoke, dvoznamenkaste međugodišnje stope povećanja duga središnje države prisutne od 2009. godine, nastavljene su i prvih šest mjeseci ove godine. Tako je potkraj svibnja dug središnje države dosegnuo iznos od 146,6 milijarda kuna, što je 22 posto više nego u svibnju prethodne godine. Pritom je unutrašnji dug povećan za 19 posto, a inozemni dug središnje države za 28,1 posto. Potkraj svibnja bruto inozemni dug je dosegnuo iznos od 47,5 milijarda eura, što je 5,3 posto više nego u istomu mjesecu prošle godine. Time se nakon neprekidnog usporavanja međugodišnjeg rasta, tijekom ove godine dinamika inozemnog zaduživanja polako ubrzava, ali je ona i dalje mnogo niža od dvoznamenkastih stopa rasta koji su zabilježeni prije krize. U prvih pet mjeseci je bruto inozemni dug ukupno povećan za milijardu eura, pri čemu je najviše povećan inozemni dug banaka, zatim države te ostalih sektora, napomenula je Belošević Matić.

Komentirajući povećanje BDP-a u drugom tromjesečju od 0,8 posto, Nadan Vidošević je rekao da to nije dostatno. To je dobro u smislu nagovještaja, ali bit će dobro tek ako se to povećanje nastavi, i to ne po stopama od jedan, dva ili tri, jer nama trebaju stope veće od pet i šest posto već u ovom času, a za dvije ili tri godine i stope do desetak posto. Ove naznake optimizma moramo iskoristiti da se ohrabrimo i krenemo snažnije naprijed, to je jedina mogućnost, kazao je Vidošević.

Savjetnica predsjednika za gospodarski sustav i odnose s državnim tijelima i drugim institucijama Jasna Borić, naglasila je osnovne pravce djelovanja te ključna područja u radu HGK od 2007. do 2011. godine. Uz obavljanje redovnih zadataka prema Statutu, Komora je aktivno sudjelovala i u svim procesima prilagodbe za pristupanje Hrvatske EU-u, i to u pregovaračkom procesu, pružanju baze podataka, pomoći tvrtkama u vezi legislative, informiranju o procesima u EU-u itd. HGK je 2009. godine i hrvatskoj Vladi uputio prijedlog mjera za ublažavanje krize, a intenzivirane su i aktivnosti na promociji hrvatskoga gospodarstva, pomoći izvoznicima te jačanju gospodarske diplomacije. Bitna za buduće razdoblje komorskih aktivnosti je i utvrđena reforma HGK, koju je potvrdila hrvatska Vlada. Naglaskom na internacionalizaciju i jačanje gospodarske diplomacije, potpora izvoznicima te dobivanje novih javnih ovlasti kao i institucionaliziranje novih tijela, Komora se ukupnim aktivnostima potvrđuje kao neovisan čimbenik, što je od iznimne važnosti za uspješno obavljanje uloge servisa te promotora hrvatskoga gospodarstva, istaknula je Borić.

Na Skupštini su objavljene i presude Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Javne su opomene izrečene tvrtkama Body Creator d.o.o., Zagreb, Zagrebačkom holdingu d.o.o., Zagreb, Cib Commerceu d.o.o., Buzet, Akantu d.o.o., Zagreb, Tischleru d.o.o., Zagreb, Raiffeisenbanci Austria d.d., Zagreb, Jegeru d.o.o., Sveta Nedjelja. Odgovornosti je oslobođen Citroen Hrvatska d.o.o., Zagreb.

Kategorija: Županijske Komore
Organizatori
HGK
Lokacija
Rooseveltov trg 2
Zagreb Hrvatska