Sjednica Gospodarskog vijeća ŽK Sisak: Sisačko-moslavačka županija jedina u RH ma odljev stranoga kapitala

HGK
Sjednica Gospodarskog vijeća ŽK Sisak
Vrijeme održavanja: 07.12.2016.

Da je Sisačko-moslavačka županija jedina županija koja posljednje dvadeset i tri godine bilježi odljev stranoga kapitala, a bez ulaganja nema ni gospodarskog rasta, niti povećanja zaposlenosti i izvoza, zaključak je pete sjednice Gospodarskog vijeća ŽK Sisak, održane 7. prosinca u Županijskoj komori Sisak.

Raspravljajući o gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije, s naglaskom na stranim ulaganjima, predsjednik ŽK Sisak Boris Mesarić istaknuo je: „Nažalost, kada govorimo o svojoj županiji i njenu gospodarstvu, slika se nije bitno promijenila i zabrinjavajuće je da od 37,5 tisuća zaposlenih imamo 46,5 tisuća umirovljenika, što znači da na jednog umirovljenika dolazi 0,80 zaposlenih. I na državnoj razini je dosta nepovoljna situacija; na jednog umirovljenika je 1,21 zaposleni. Broj nezaposlenih u županiji  je oko 17,5 tisuća.

Mesarić se osvrnuo se i na devizni suficit: „To je nešto čime se uvijek hvalimo! U prvih sedam mjeseci ove godine, devizni je suficit dosegnuo 105 milijuna eura, međutim, nije najbolji pokazatelj podatak da je izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 22 posto. Uvoz je smanjen za 20 posto, insolventnost pravnih osoba iznosi 148 milijuna kuna, dok je dug 205 poduzetnika u predstečajnim nagodbama, koji zapošljavaju 1784 radnika, dosegnuo gotovo 700 milijuna kuna!“

„Često se hvalimo investicijama, međutim kada pogledamo brojke, situacija baš i nije najbolja“, naglasio je Mesarić te istaknuo da je, prema podatcima Hrvatske narodne banke, saldo stranih ulaganja od 1993. do prva tri mjeseca ove godine iznosio -14,6 milijuna eura i time je ovo jedina županija u Hrvatskoj koja ima odljev stranoga kapitala. Najviše je stranih ulaganja u RH, oko sedam milijardi eura, bilo u financijsko posredovanje, osim osiguravajućih mirovinskih fondova. Slijede ulaganja u trgovinu na veliko, zatim poslovanje nekretninama, djelatnost pošte i telekomunikacija te trgovinu na malo. Ulaganja u proizvodne djelatnosti tek su na sedmomu mjestu, a riječ je o ulaganjima u proizvodnju kemikalija te proizvodnju koksa i naftnih derivata. U Sisačko-moslavačkoj županiji najveća strana ulaganja bila su u djelatnosti poslovanja nekretninama te proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda. Najveće povlačenje investicija (dezinvestiranje) u županiji dogodilo se 2011. godine i iznosilo je -75,8 milijuna eura. Najveće povlačenje investicija u spomenutom je razdoblju zabilježeno u djelatnostima proizvodnje metala te proizvodnja hrane i pića.

„Često se hvalimo da županija ima izvrstan geostrateški položaj te brojne poslovne zone, međutim, sve to skupa nije nam dalo rezultate. Zašto strani investitori ovdje ne vide svoje mjesto? Vjerojatno radi stalnih promjena zakonskih propisa jer kapital ide tamo gdje nalazi svoje mjesto; prvo ga treba očuvati, dakle mora imati pravnu i fizičku sigurnost, a nakon toga se mora oplemeniti", zaključio je Mesarić.

Posljednjih trinaest godina, tvrtke registrirane na području županije prosječno su ulagale u dugotrajnu imovinu od 200 do 500 milijuna kuna, ovisno o djelatnosti. Ukupna ulaganja svih tvrtki u dugotrajnu imovinu iznosila su od milijarde i 200 tisuća do milijardu i 800 tisuća kuna. Riječ je o ulaganjima tvrtki koje nemaju sjedište na području županije, INA-Rafinerija, Hrvatska elektroprivreda, Termoelektrana, Janaf. Nažalost, te investicije nisu donijele povećanje zaposlenosti, već se radi o ulaganjima u opremu, modernizaciju, rezervoare.

Članovi Gospodarskog vijeća, Ivan Brkić (Selk d. d.), Drago Šercer (Lipovica d. o. o.) i Tihomir Babić (Pounje d. d.) u daljnjoj su se raspravi osvrnuli na gospodarsku situaciju u županiji. Istaknuli su kako je devalvacija kune jedino rješenje za oporavak industrije, a demografska situacija u županiji je katastrofalna. Demografi Sisku i cijeloj županiji predviđaju naglo opadanje broja stanovnika. Procjenjuje se da će na području županije za 15-ak godina živjeti 54 tisuća stanovnika manje nego danas, odnosno svega 115.000 ljudi. U Sisku, prema posljednjem popisu stanovništva, živi oko 42.000 građana, a procjenjuje se da će 2030. godine Sisak imati samo oko 25.000 stanovnika.

Na dnevnom redu sjednice bile su i izmjene Poslovnika o radu Vijeća te strukovnih grupacija koje djeluju pri ŽK Sisak, a u vezi s usklađivanjem sa Statutom Hrvatske gospodarske komore. Također, prihvaćen je i Plan rada ŽK Sisak za iduću godinu.

 

Kontakti

  • Boris Mesarić predsjednik ŽK Sisak Tel: +385 44 521 300 Email: bmesaric@hgk.hr
  • Brankica Grd direktorica ŽK Sisak Tel: +385 44 521 038 Email: bgrd@hgk.hr