Izvor: Pixabay

Završilo je razdoblje intenzivnoga sezonskog zapošljavanja


Objavljeno: 30. 09. 2016. , Ažurirano: 03. 10. 2016.


S velikom se sigurnošću može predvidjeti da je s kolovozom završilo ovogodišnje razdoblje sezonskoga rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti – niti jedne godine nije zabilježeno da se takav trend produžio i na rujan. Naime, intenzivnije zapošljavanje završava sa završetkom glavne turističke sezone odnosno intenzivnijeg zapošljavanja u turizmu i s njime povezanih djelatnosti: u kolovozu se u pravnim osobama u „Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme posluživanja hrane“ povećao broj zaposlenih za 2,6 tisuća, što je više nego upola manje nego prethodna tri mjeseca.

Posljednji je mjesec povoljnih kretanja na tržištu rada bio nešto bolji nego isti mjesec prošle godine – broj je zaposlenih porastao (lanjskog je kolovoza pao), a broj nezaposlenih smanjen je triput više. No, ta neusklađenost u dinamici zaposlenosti i nezaposlenosti ujedno producira i snažnije smanjenje radno aktivnoga stanovništva i potvrđuje da se utjecaji na nezaposlenost nalaze i izvan sfere zapošljavanja, poput negativnih demografskih trendova i pojačane ekonomske emigracije. U takvom kontekstu, podaci o dinamičnom smanjenju nezaposlenosti postaju manje relevantni kao pokazatelj kvalitete oporavka tržišta rada.

Kada stavimo današnje stanje pojedinih kontingenata na tržištu rada u usporedbu s njihovim stanjem u kolovozu 2008. godine, vidljiv je određen pomak. Naime, vidljivo je da se u kolovozu 2008. godine niža stopa nezaposlenosti ostvarivala uz viši broj nezaposlenih osoba jer je bilo i daleko više radno aktivnoga stanovništva. Bilo je i značajno manje umirovljenika i značajno više osiguranika te je njihov omjer bio znatno povoljniji: sada 17 osiguranika manje uplaćuje mirovinsko osiguranje za 100 umirovljenika.

Također, pri ocjenjivanju hrvatskog tržišta rada, potrebno ga je staviti i u kontekst EU. Tako danas objavljena desezonirana stopa nezaposlenosti (prema Anketi o radnoj snazi) i dalje pozicionira Hrvatsku na treće najlošije mjesto s općom stopom od 12,9% (4,3 postotna boda iznad prosjeka EU) te na četvrto najlošije mjesto prema stopi nezaposlenosti mladih (podatak za lipanj 31,7%, što je 13 postotnih bodova iznad prosjeka EU), iako obje stope padaju.

Dakle, trend kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti dobrog je smjera, ali je njegov nagib preblag u kontekstu potrebe kompenzacije šestogodišnje krize, a istodobno je i odnos njihovih dinamika nepovoljan. Ujedno, kvalitetni oporavak tržišta rada zahtijeva kontekst dinamičnijega gospodarskog rasta, usklađivanja osobina ponude i potražnje za radom te strateškog pristupa demografskim i emigrantskim problemima (osobito visokoobrazovane radne snage).

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Iako su tendencije kretanja u sferi zaposlenosti i nezaposlenosti, nakon osam mjeseci, nešto povoljnije nego lani, stanje na tržištu rada i dalje je među najlošijima u Europskoj uniji, što prije svega podrazumijeva visoku stopu nezaposlenosti, osobito mladih, te smanjenje aktivnog stanovništva.