Vrijednost robne razmjene EU povećana u odnosu na prošlogodišnju

Vrijednost globalne robne razmjene bitno je određena kretanjem globalnih cijena, posebno kada su energenti i sirovine u pitanju. Tako su 2015. i 2016. godina obilježene znatnim padom cijena sirove nafte i ostalih energenata, kao i dijela sirovina, što je dovelo do znatnog usporavanja rasta globalne robne razmjene na razinu od oko 2,2%.

Prema procjenama MMF-a, cijene roba su na globalnoj razini u 2015. godini smanjene čak 35,3%, prošle godine oko 10%, dok za ovu godinu MMF predviđa njihov rast od 12,3%. Zbog toga se očekuje i dinamiziranje rasta globalne robne razmjene na razinu od približno 4,3%.

Kretanje robne razmjene Europske unije u prvih osam mjeseci ove godine bilo je u skladu s takvim očekivanjima. Vrijednost Ekstra EU izvoza je na godišnjoj razini povećana za 9,3%, a uvoza za 9,4%. Pri tome je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih glavnih grupa proizvoda, ali je najveća stopa rasta ipak zabilježena kod izvoza i uvoza energenata i sirovina. Indeksi uvoznih cijena industrijskih proizvoda za eurozonu daju objašnjenje takva kretanja. Naime, u prvih osam mjeseci uvozne cijene sirove nafte povećane su na godišnjoj razini za 29%, zemnog plina oko 10%, ugljena i lignita oko 40%, ruda metala oko 31%. Međutim, rast uvoznih cijena od 2,8% zabilježen je i kod proizvoda prerađivačke industrije, pri čemu su se najviše isticali naftni derivati s rastom od 23%, metali s rastom od 13% te električna energija čije su uvozne cijene prosječno povećane 12%. Premda su energenti znatno utjecali na rast izvoza, veći utjecaj na njegov rast ipak su imali proizvodi koji imaju i značajno veći udio u strukturi izvoza EU: kemijski proizvodi, motorna vozila te strojevi i uređaji. Premda je i kod njih zabilježen porast cijena, rast izvoza je ipak upućivao i na povećanu globalnu potražnju. S druge je strane povećana vrijednost uvoza energenata najviše utjecala na ukupan porast vrijednosti uvoza. Kao posljedica opisanih kretanja izvoza i uvoza, tijekom prvih osam mjeseci blago je smanjen suficit robne razmjene EU u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, s 5,9 na 5,5 milijardi eura.

Za Hrvatsku je ipak važnije da je tijekom prvih osam mjeseci, prema podacima Eurostata, bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog ukupnog izvoza, kao i među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza izvan granica EU. Premda postoje manja odstupanja od podataka DZS-a, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u osam mjeseci bila i među članicama kod kojih je zabilježeno poboljšanje u kretanju robnog deficita u odnosu na prethodnu godinu.