Uvoz i dalje raste većom dinamikom od izvoza

Prvih devet mjeseci ove godine, pored relativno niske dinamike rasta izvoza, i dalje obilježava veća dinamika rasta uvoza od izvoza, što dovodi do rasta robnog deficita na godišnjoj razini. Takvo kretanje robne razmjene najvećim je dijelom posljedica smanjivanja učinka ulaska u EU na rast izvoza, negativnih trendova u izvozu ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodova te nastavka oporavka domaće potražnje, osobito osobne potrošnje, što potiče rast uvoza.

Pojedine djelatnosti i dalje ostvaruju znatan rast vrijednosti izvoza, prije svega farmaceutska, metalska te prehrambena industrija, ali i proizvodnja električne opreme. Ove su četiri djelatnosti vrijednost svog izvoza povećale za ukupno 3,9 milijardi kuna, dok je ukupan rast izvoza iznosio 1,7 milijardi kuna. Takva razlika u kretanju izvoza pretežno je posljedica znatnog pada izvoza pojedinih djelatnosti, odnosno roba, a posebno naftnih derivata, spomenutih brodova te metalnog otpada. Značajan utjecaj na takva kretanja i dalje ima pad cijena sirove nafte i dijela sirovina na globalnom tržištu, premda se prosječna cijena sirove nafte približava razini 2015. godine kako se ova godina bliži kraju. Najveći utjecaj na rast uvoza istodobno ima uvoz motornih vozila. Premda je takav rast dijelom posljedica povećanog izvoza motornih vozila, odnosno trgovine, dio rasta upućuje na oporavak domaće potražnje. Naime, kupnja motornih vozila je uvijek bila dobar pokazatelj sklonosti potrošnji. Pored motornih vozila, znatno raste i vrijednost uvoza farmaceutskih proizvoda, strojeva i uređaja, proizvoda metalske i prehrambene industrije, ali se, kao i kod izvoza, bilježi izrazito visok pad uvoza naftnih derivata te u djelatnosti rudarstva i vađenja čiji najveći dio čine sirova nafta i zemni plin. Kako je vrijednost izvoza u prvih devet mjeseci povećana za 2,7%, a uvoza za 3,3%, pri čemu je vrijednost uvoza približno 65% veća u odnosu na izvoz, robni je deficit u odnosu na devet mjeseci prošle godine povećan za 4,1%, na 4,3 milijarde kuna.     

S obzirom da se i prije krize kao posljedica rasta potražnje bilježio stalan rast robnog uvoza, jedini način za sprečavanje rasta robnog deficita je dinamičniji rast robnog izvoza. Premda je udio robnog izvoza u BDP-u nakon pristupanja Hrvatske u EU donekle povećan, na 26,4% u prošloj godini, taj je udio bio niži nego u većini članica te osjetno niži od prosjeka svih članica koji je iznosio 42,2%. Pored toga, i tako blago povećani udio je bio najniži među članicama EU10 s kojima se Hrvatska objektivno treba uspoređivati. Zbog toga je nužno poticati osvajanje novih tržišta i veće prisustvo na postojećim. U tom smislu je Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize objavio analizu tržišta Bugarske pod nazivom „Bugarska – država rastućih poslovnih mogućnosti“ koja je dostupna na web stranici Sektora.