Gospodarski profil PPDS-a

Područja posebne državne skrbi (PPDS) nisu jedinstvena teritorijalna i administrativna jedinica već ukupnost ovih područja čine svi gradovi, općine i naselja koja prema Zakonu o PPDS-u ispunjavaju definirane kriterije sa širokom rasprostranjenošću duž hrvatskog teritorija. Stoga pojedine cjeline PPDS-a treba promatrati, prije svega, u regionalnom kontekstu i njihovim matičnim županijama.
Različitost prirodnih, demografskih, socijalnih i gospodarskih karakteristika traži individualan pristup svakoj pojedinoj jedinici. Međutim, zajednički problemi i zaostajanje velikog broja razvojnih pokazatelja za prosjekom RH, daju za pravo da se ukupnost PPDS-a sagleda u nacionalnom kontekstu.
Republika Hrvatska odredila je kriterije po kojima se jedinicama lokalne samouprave (gradovima, općinama i naseljima) sa posljedicama ratnih razaranja te poteškoćama u demografskom i gospodarskom razvitku dodjeljuje status područja posebne državne skrbi. Zaostajanje u gospodarskom, socijalnom, demografskom i ukupnom razvoju PPDS-a rezultat je mnogobrojnih čimbenika i njihovog vrlo složenog međusobnog utjecaja.

Kartografski prikaz područja posebne državne skrbi

karta.png

Izvor: Ured HGK za PPDS Knin

I. skupina PPDS-a

Prvoj skupini pripadaju područja gradova i općina koja su bila okupirana tijekom Domovinskog rata i nalaze se neposredno uz državnu granicu, a gradsko odnosno općinsko središte nije udaljeno od granice više od 15 km zračne linije i nema više od 5.000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 1991. g., te područja općina i gradova hrvatskog Podunavlja.

Sisačko-moslavačka županija: Grad: Hrvatska Kostajnica; Općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Topusko.
Karlovačka županija: Grad: Slunj; Općine: Cetingrad, Rakovica, Vojnić.
Ličko-senjska županija: Općine: Donji Lapac, Plitvička Jezera.
Brodsko-posavska županija: Općine: Dragalić, Stara Gradiška.
Osječko-baranjska županija: Grad: Beli Manastir; Općine: Antunovac, Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac, Popovac, Šodolovci; Naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš, Tenja (10% područja grada Osijeka).
Šibensko-kninska županija: Općine: Civljane, Kijevo.
Vukovarsko-srijemska županija: Gradovi: Ilok, Vukovar; Općine: Bogdanovci, Borovo, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Stari Jankovci, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja; Naselja: Mirkovci (25% područja grada Vinkovci).
Splitsko-dalmatinska županija: Grad: Vrlika.
Dubrovačko-neretvanska županija: Općine: Dubrovačko Primorje, Župa Dubrovačka

II. skupina PPDS-a

U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a nisu određena u prvoj skupini.

Sisačko-moslavačka županija: Gradovi: Glina, Novska, Petrinja; Općine: Sunja; Naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo (Sisak).
Karlovačka županija: Općine: Barilović, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Plaški, Saborsko, Tounj; Naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanički, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Mekušje, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Sajevac, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Turanj, Tušilović, Udbinja, Utinja, Vukmanić (Karlovac).
Bjelovarsko-bilogorska županija: Grad: Grubišno Polje; Općine: Đulovac, Sirač, Velika Pisanica, Veliki Grđevac; Naselja: Markovac, Vrbovac (Daruvar).
Ličko-senjska županija: Gradovi: Otočac, Gospić; Općine: Lovinac, Udbina, Vrhovine.
Virovitičko-podravska županija: Općine: Čačinci, Mikleuš, Voćin; Naselja: Golenić, Ivanbrijeg, Lukavac (Slatina), Jasenaš (Virovitica).
Požeško-slavonska županija: Gradovi: Lipik, Pakrac; Općine: Brestovac, Velika.
Brodsko-posavska županija: Općine: Gornji Bogićevci, Okučani.
Zadarska županija: Gradovi: Benkovac, Obrovac; Općine: Gračac, Jasenice, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Polača, Poličnik, Posedarje, Stankovci, Škabrnja, Zemunik Donji; Naselja: Babindub, Crno (Zadar).
Šibensko-kninska županija: Gradovi: Drniš, Knin, Skradin; Općine: Biskupija, Ervenik, Kistanje, Promina, Ružić; Naselja: Čista Mala, Čista Velika, Grabovci, Gaćelezi (Vodice).
Splitsko-dalmatinska županija: Općina: Hrvace.
Dubrovačko-neretvanska županija: Općine: Konavle, Ston; Naselja: Bosanka, Brsečine, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubravica, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevoj, Rožat, Šumet, Trsteno, Zaton (Dubrovink).


III. skupina PPDS-a

Polazna točka pri određivanju kriterija za izradu sustava za definiranje područja koja zaostaju u razvoju bili su kriteriji koji se primjenjuju na razini Europske unije kod provođenja strukturne politike Unije. Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju općine koje su ocijenjene kao dijelovi Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema postupku ocjenjivanja na temelju tri kriterija razvijenosti: 1. kriterij ekonomske razvijenosti odnosi se na utvrđivanje područja koja gospodarski zaostaju, a mjeri se pokazateljima kao što su: dohodak stanovništva, prihodi jedinica lokalne samouprave te drugim dostupnim pokazateljima; 2. kriterij strukturnih poteškoća odnosi se na utvrđivanje područja s izrazitim problemima nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja, a mjeri se pokazateljima kao što su: zaposlenost i nezaposlenost, posebnim pokazateljima razvijenosti industrijskih, urbanih i ruralnih područja te drugim dostupnim pokazateljima; 3. demografski kriterij odnosi se na utvrđivanje područja izrazito nepovoljnih demografskih pokazatelja, a ocjenjuje/mjeri se pokazateljima kao što su: gustoća naseljenosti, opće kretanje stanovništva, vitalni indeks, dobna i obrazovna struktura stanovništva te drugim dostupnim pokazateljima.

1. na temelju kriterija ekonomske nerazvijenosti:

Varaždinska županija: Općine: Cestica, Donja Voća.
Koprivničko-križevačka županija: Općina: Gornja Rijeka
Bjelovarsko-bilogorska županija: Općina: Zrinski Topolovac.
Virovitičko-podravska županija: Općine: Gradina, Sopje.
Brodsko-posavska županija: Općine: Bebrina, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica, Vrbje.
Osječko-baranjska županija: Općine: Levanjska Varoš, Podgorač, Podravska Moslavina, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Trnava.
Vukovarsko-srijemska županija: Općine: Babina Greda, Drenovci, Gunja, Vođinci, Vrbanja.
Splitsko-dalmatinska županija: Općine: Cista Provo, Proložac.
Dubrovačko-neretvanska županija: Općina: Pojezerje.
Međimurska županija: Općine: Dekanovec, Podturen.

2. na temelju kriterija strukturnih poteškoća:

Virovitičko-podravska županija: Općina: Suhopolje.
Brodsko-posavska županija: Općine: Cernik, Oriovac.
Zadarska županija: Općine: Galovac, Pakoštane, Starigrad.
Osječko-baranjska županija: Općina: Vladislavci
Vukovarsko-srijemska županija: Grad: Otok.
Splitsko-dalmatinska županija: Općine: Lećevica, Lokvičići, Otok, Runovići, Zagvozd.
Dubrovačko-neretvanska županija: Općine: Kula Norinska, Zažablje.

3. na temelju demorafskog kriterija:

Zagrebačka županija: Općine: Pisarovina, Pokupsko, Žumberak.
Krapinsko-zagorska županija: Općine: Kraljevec na Sutli, Zagorska Sela.
Karlovačka županija: Općine: Bosiljevo, Generalski Stol, Netretić, Ribnik.
Varaždinska županija: Općina: Bednja.
Bjelovarsko-bilogorska županija: Općine: Berek, Ivanska.
Primorsko-goranska županija: Općina: Brod Moravice.
Ličko-senjska županija: Općine: Brinje, Perušić.
Virovitičko-podravska županija: Općine: Crnac, Čađavica.
Požeško-slavonska županija: Općina: Čaglin.
Šibensko-kninska županija: Općina: Unešić.
Splitsko-dalmatinska županija: Općina: Prgomet.
Istarska županija: Općine: Grožnjan, Lanišće, Oprtalj.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području  posebne državne skrbi živi 625.233 stanovnika, odnosno 14,6% ukupnog stanovništva RH. Teritorijalno, područje posebne državne skrbi obuhvaća 46% ukupne površine RH, a od ukupnog broja gradova i općina u RH, na ovom području se nalazi 20 gradova, 150 općina, te 80 naselja.

 

Pregled gospodarskog stanja PPDS-a za 2016. godinu

U izvještaju  o gospodarskom stanju područja posebne državne skrbi (PPDS) analiziramo poduzetnike s ovog područja u odnosu na sve poduzetnike RH, i to zbirno za kategorije roba, proizvoda i usluga. Poduzetnici s područja posebne državne skrbi podrazumijevaju isključivo trgovačka društva i obrtnike obveznike poreza na dobit, koji imaju sjedište na ovim područjima.

Kako je vidljivo iz tablice 1., od 111.492 poduzetnika* koji su poslovali u 2016. godini na razini RH, 5.435 odnosno samo 4,87% registrirano je na PPDS-u. Zastupljenost PPDS-a u broju poduzetnika obveznika poreza na dobit i njihovih zaposlenika u 2016. godini još uvijek je neproporcionalno niska, u odnosu na prostor i broj stanovnika PPDS-a u RH. (PPDS prema podacima Popisa 2011., uključujući izdvojena naselja, ukupno ima 625.233 stanovnika, odnosno na njima živi 14,6% ukupnog stanovništva RH).

Broj poduzetnika u RH 2016. godini narastao u odnosu na 2015. godinu za 4.102 tvrtke ili 3,8 %, dok je na području PPDS-a taj porast bio veći i iznosio je 6,2% odnosno za 316 poduzetnika. Međutim, broj zaposlenih kod tih poduzetnika na području cijele RH porastao je tek 0,3%, ali na PPDS-u broj zaposlenih je pao za 1,5% odnosno s 36.864 koliko ih je bilo u 2015. na 36.320 u 2016. godini. Znači, iako se broj poduzetnika na PPDS-u povećao za 6,2%, broj zaposlenih kod tih poduzetnika se smanjio.

Tablica 1.PNG

* Odnosi se na poduzetnike obveznike poreza na dobit (pravne i fizičke osobe obveznike poreza na dobit), prema obrađenim godišnjim financijskim izvještajima (GFI-POD) za 2016. godinu, koje prikuplja FINA.

Usporedbu gospodarske strukture u segmentu poslovanja poduzetnika odnosno trgovačkih društava i obrtnika obveznika poreza na dobit donosimo stavljajući u odnos prosječne veličine pokazatelja na dvije razine: svi poduzetnici registrirani u RH  odnosno na PPDS-u. U skladu s tim, pokazatelji obrađeni u nastavku poput broja zaposlenih, podjele prema djelatnostima i rezultata poslovanja, ne odnose se na sve poduzetnike koje obavljaju djelatnost na PPDS-u, već na one čije sjedište je na PPDS-u, neovisno o mjestu/mjestima u kojima obavljaju djelatnost.

Kao što je prethodno navedeno, od 111.492 poduzetnika koji su poslovali u 2016. god,  5.435, odnosno 4,87% registrirano je na PPDS-u. Od tog broja je 4.861 mikro, 507 malih, 62 srednja i samo 8 velikih poduzetnika, što znači da od ukupnog broja poduzetnika njih čak 89,4% su mikro poduzetnici.

grafikon 1..PNG

Na slijedećem prikazu je vidljivo kako je udio broja zaposlenih kod mikro poduzetnika 34,5%, u odnosu na RH s 26,1% zaposlenih. Kod malih poduzetnika također je veći udio na PPDS-u i iznosi 38,6% odnosu na RH s 25,3%. Udio zaposlenih kod „srednjih“ poduzetnika je veći u RH (20,1% u odnosu na 17,8% na PPDS-u). Na području posebne državne skrbi registrirano je samo osam velikih poduzetnika, što se odražava i na njihov udio u ukupnom broju zaposlenih, odnosno samo 9,1% od ukupnog broja zaposlenih na ovom području zapošljavaju veliki poduzetnici dok na razini RH taj udio iznosi 28,5%.

 grafikon 2.PNG

 Najzastupljenija djelatnost na PPDS-u u 2016. godini, gledano po broju poduzetnika jest trgovina, gdje je registrirano 19,2%, odnosno 24,1% na razini RH. Istovremeno udio zaposlenih u ovoj djelatnosti na razini RH bio je 20,4%, a na PPDS-u tek 13,1%, što ovu djelatnost čini drugom po broju zaposlenih radnika na ovom području. Prerađivačka industrija je djelatnost koja je na PPDS-u je na drugom mjestu po broju tvrtki s udjelom od 16,5%, ali sa najvećim  udjelom zaposlenih od 35,9%, čime je po značaju daleko iznad svih drugih djelatnosti. Na razini RH ova djelatnost  je na četvrtom mjestu sa 11,3% registriranih poduzetnika, iza trgovine, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, te građevinarstva, ali sa 26,3% zaposlenih, što je također čini glavnom djelatnošću u broju zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit. Udio poduzetnika u djelatnosti građevinarstva s 13,1% također je veći na PPDS-u u odnosu na RH koja ima 11,4% poduzetnika u toj djelatnosti i udjelom broja zaposlenih od 11,3%, u odnosu na RH s 8,9% zaposlenih u građevinarstvu. Najveću razliku PPDS-a u odnosu na RH čini značaj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Dok je na nacionalnoj razini ova djelatnost zastupljena sa svega 2,0% poduzetnika i 2,6% zaposlenih, na PPDS-u je to vrlo značajna djelatnost sa 8,6% poduzetnika te 8,1% zaposlenih. (Napomena: U djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dvije velike tvrtke Belje d.d. iz Darde s 1.608 zaposlenih i Vupik d.d. Vukovar s 485 zaposlenih iz Registra poslovnih subjekata HGK za 2015. nisu u Registru za 2016. godinu pa nisu uvrštene u ukupnu statistiku čime bi ova djelatnost pokazivala još i veću razliku u odnosu na prethodnu godinu, što znači da se ovaj postotak mora uzeti s rezervom.)

grafikon 3.PNG

Ovako veliki nerazmjer u broju poduzetnika na dvije promatrane razine prate i određeni pomaci u strukturi gospodarskih djelatnosti i veličini poslovnih subjekata. Također na grafikonu 4. na kojem je prikazana usporedba strukture broja poduzetnika i zaposlenih kod tih istih poduzetnika na području PPDS-a po djelatnostima je vidljivo da udjel broja poduzetnika ne prati i udjel zaposlenih u istim djelatnostima.

grafikon 4.PNG

U tablici 2. donosimo pregled broja poduzetnika obveznika poreza na dobit i zaposlenih kod tih poduzetnika na području posebne državne skrbi u 2016. godini prema glavnim djelatnostima u kojima su poduzetnici registrirani.

Tablica 2.PNG

 Na grafikonu 5. prikazana je usporedba prosječne neto plaće po zaposlenom po djelatnostima gdje su vidljive velike razlike između plaća kod poduzetnika u RH i na  PPDS-u. Na razini RH najveće prosječne neto plaće bile su iznad 7.000,00 kuna kod poduzetnika registriranih u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te u djelatnosti informacije i komunikacije dok je na PPDS-u najveća prosječna neto plaća iznosila oko 5.300,00 kuna kod zaposlenih u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja što je vrlo značajna razlika. Također na grafikon se može primijetiti da su u svim djelatnostima prosječne neto plaće niže na PPDS-u u odnosu na prosjek RH.

grafikon 5.PNG

Nadalje, kako je prikazano u Tablici 3., u odnosu na ukupne prihode hrvatskih poduzetnika odnos je još nepovoljniji, tako da svi poduzetnici na PPDS-u (odnosno to je tek 4,8% poduzetnika u RH) ostvaruje 3,6% ukupnih prihoda u RH. Promatramo li isključivo prihode ostvarene prodajom robe, proizvoda i usluga u inozemstvu, omjer je bolji u odnosu na kategoriju ukupnih prihoda i iznosi 4,6%. Pri tom prihodi od prodaje u inozemstvu čine približno 19,1% ukupnih prihoda poduzetnika u RH, a na PPDS-u je omjer povoljniji i iznosi 24,2%.
Promatramo li uvoz, za razliku od 2015. u kojoj je udio PPDS-a u ukupnom uvozu poduzetnika u RH bio 2,1%, u 2016. godini je situacija znatno lošija, odnosno poduzetnici koji posluju na PPDS-u ostvaruje 3,8% ukupnog uvoza RH. Također, i bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu su lošije u odnosu na prošlu godinu u kojoj je udio bio 5,3% od ukupnih investicija poduzetnika u RH, a u 2016. se smanjio na 4,2%.

 Tablica 3..PNG

Struktura gospodarstva izražena udjelom pojedinih djelatnosti u ukupnim prihodima prati strukturu gospodarstva gledanu kroz broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji i trgovini, premda je taj razmjer prisutan samo na području PPDS-a.
Iako je najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, na razini RH daleko najviše prihoda ostvaruje trgovina, 34,0%, dok na PPDS-u trgovina sudjeluje s udjelom od 17,8% od ukupnih prihoda. Međutim, na PPDS-u su ipak najviši prihodi u prerađivačkoj industriji 30,7% za razliku od RH gdje je ovaj udio 24,5%. Poduzetnici u djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom imali su udjel od 17,5% u ukupnim prihodima poduzetnika na PPDS-u dok je na razini RH taj udio tek 5,6%. (grafikon 6.)

 grafikon 6.PNG

Na grafikonu 7. možemo vidjeti strukturu ukupnih prihoda na PPDS-u i u RH prema veličini poduzetnika. Kod mikro i malih poduzetnika na PPDS-u  su udjeli u ukupnim prihodima veći u odnosu na RH (npr. mali poduzetnici na PPDS-u uzimaju 32,6% svih prihoda, a u RH udio prihoda kod malih poduzetnika je manji i iznosi 23,0%). Međutim, obrnuto je kod velikih poduzetnika, na PPDS-u na njih otpada 26,9% svih prihoda, dok je na razini RH taj udio čak 41,3%.

 grafikon 7.PNG

Veliki nerazmjer vidi se i kod bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu.
Vrijednost bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu poduzetnika na području PPDS-a, u 2016. godini iznosila je 1.036.334.626,00 kuna što je pad od čak 48,6% u odnosu na prošlu godinu (u 2015. godini investicije su bile 2.016.356.082 kuna), a u RH su investicije iznosile 24.843.857.635,00 kuna odnosno ovdje je također bio pad od visokih 34,1% (u 2015. godini 37.706.415.219 kuna).
Najviše investicija u novu dugotrajnu imovinu poduzetnici u RH su ostvarili u prerađivačkoj industriji 19,3%, dok su na PPDS-u u toj djelatnosti poduzetnici sudjelovali s čak 33,9%. Na drugom mjestu na PPDS-u je djelatnost opskrbe vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša s visokih 19,4% u odnosu na RH s 9,8%. U djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva također postoji disproporcija: na PPDS-u udio investicija iznosi 17,7% a u RH tek 3,0% od ukupnih bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu. Međutim, obrnuta situacija je kod djelatnosti trgovine gdje je udio bruto investicija na PPDS-u iznosio samo 3,6% u odnosu na razinu RH s udjelom od visokih 15,2% kao i kod poduzetnika koji su registrirani za djelatnost prijevoza i skladištenja na razini RH udio bruto investicija je bio 10,2% dok je na PPDS-u iznosio 4,3% od ukupnih bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu.
Ako usporedimo ulaganja u novu dugotrajnu imovinu  mikro, malih, srednjih te velikih poduzetnika na PPDS-u najviše uzimaju „srednji“ poduzetnici 39,9% investicija, u odnosu na RH gdje ova kategorija poduzetnika ima udjel od 19,3%. Kod malih poduzetnika također je na PPDS-u je udio 32,4% što je znatno više u odnosu na RH s 14,7% . Najveće odstupanje je kod velikih poduzetnika jer na razini RH njihov udio iznosi visokih 56,3% u odnosu na PPDS gdje veliki poduzetnici sudjeluju s 19,2% ulaganja u novu dugotrajnu imovinu. (grafikon 8.) 

 grafikon 8.PNG

Iz grafikona 9. slikovito se vidi na PPDS-u pad investicija od 48,6 % u odnosu na prethodnu 2015. godinu, te pad zaposlenosti od 1,5%. Na razini RH je također bio pad investicija od 34,1% u odnosu na godinu prije, ali je zaposlenost porasla za 0,3% u odnosu ne 2015. godinu.

grafikon 9.PNG

Uvoz poduzetnika  na području PPDS-a u 2016. godini iznosio je 3.795.943.869,00 kuna što je povećanje od visokih 74,7% u odnosu na 2015. godinu, a u RH je uvoz 99.772.420.664,00 kune odnosno smanjio se za otprilike 4% u odnosu na godinu prije. U odnosu na RH gdje udio uvoza poduzetnika u djelatnosti prerađivačke industrije iznosi 41,2% od ukupnog uvoza, na PPDS-u ova djelatnost sudjeluje s 22,4% udjela u ukupnom uvozu poduzetnika s ovog područja. Međutim, djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija je na PPDS-u na prvom mjestu s 55,7% udjela u ukupnom uvozu u odnosu na RH s tek 6,5% udjela.
Na grafikonu 10. prikazana je struktura uvoza prema veličini poduzetnika. Najveći udio u ukupnom uvozu  čine veliki poduzetnici na oba promatrana područja, dok mikro poduzetnici imaju najmanji udio uvoza iako čine gotovo 90% svih poduzetnika.

grafikon 10.PNG

 

  

 

 

 

 

 

 ARHIVA

Pregled gospodarskog stanja za 2015. godinu 

Unatoč različitostima koje ova područja imaju i u svojim razvojnim potencijalima i gospodarskim vrijednostima, dijele određene zajedničke strukturne probleme. Tako se na velikom dijelu područja posebne državne skrbi, osim tranzicijskih problema kroz koje je prošlo ukupno hrvatsko gospodarstvo, dogodio i potpuni višegodišnji prestanak gospodarskih aktivnosti u vrijeme Domovinskog rata i okupacije i potpuna devastacija gospodarskih vrijednosti. Niska razina gospodarskih aktivnosti, ograničeni resursi, nepovoljna demografska i obrazovna struktura zajednički su problem u pokretanju intenzivnijeg razvitka područja posebne državne skrbi.

Obilježje područja posebne državne skrbi je značajno razvojno zaostajanje za ostalim dijelovima RH te ta područja očekuje razdoblje u kojem se inzistira na kvaliteti razvoja koji se usmjerava k iskorištavanju vrijednosti, posebno prirodnih i bazira se na koordinaciji gradova i općina s poduzetnicima i stanovništvom. Ukupni razvoj PPDS-a mora se sagledavati u sklopu strategije razvoja RH.

Usporedbu gospodarske strukture u segmentu poslovanja poduzetnika, odnosno trgovačkih društava i obrtnika, obveznika poreza na dobit, donosimo stavljajući u odnos prosječne veličine pokazatelja na dvije razine: svi poduzetnici registrirani u RH odnosno na PPDS-u. U skladu s tim, pokazatelji obrađeni u nastavku poput broja zaposlenih, podjele prema djelatnostima i rezultata poslovanja, ne odnose se na sve poduzetnike koje obavljaju djelatnost na PPDS-u, već na one čije sjedište je na PPDS-u, neovisno o mjestu/mjestima u kojima obavljaju djelatnost.

Kako je vidljivo iz tablice 1., od 107.390 poduzetnika* koji su poslovali u 2015. godini na razini RH, 5.119 odnosno tek 4,8% registrirano je na PPDS-u. Broj zaposlenih u tim tvrtkama u 2015. godini iznosio je 36.864 što čini tek 4,3% od ukupno 848.644 zaposlenih poduzetnika u RH. Zastupljenost PPDS-a u broju poduzetnika obveznika poreza na dobit i njihovih zaposlenika u 2015. godini još uvijek je neproporcionalno niska, u odnosu na prostor i broj stanovnika PPDS-a u RH. (PPDS prema podacima Popisa 2011, uključujući izdvojena naselja, ukupno ima 625.233 stanovnika, odnosno na njima živi 14,6% ukupnog stanovništva RH). Znakovito je da je broj poduzetnika u RH 2015. godini narastao u odnosu na 2014. godinu za 7.333 tvrtku ili 7,3 %, dok je broj zaposlenih u tim tvrtkama narastao za 30.129 ili 3,7%. Na području PPDS-a taj porast iznosi 7,6% odnosno 363 poduzetnika, dok je broj zaposlenih narastao za 2.139 ili za 6,2% u odnosu na 2014. godinu što je znatno veći porast broja zaposlenih u odnosu na cijelu RH.

Tablica 1: Broj poduzetnika i broj zaposlenih u 2014. i 2015. g. na PPDS-u i u RH

TABLICA_1.PNG
Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Odnosi se na poduzetnike obveznike poreza na dobit (tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dobit), prema obrađenim godišnjim financijskim izvještajima (GFI-POD) za 2015. god, koje prikuplja FINA.

Kako je već ranije u tekstu rečeno, od 5.119 poduzetnika registriranih na PPDS-u 5.053 je malih, 56 srednja i samo 10 velikih poduzetnika.
Na slijedećem prikazu je vidljivo kako je udio broja zaposlenih kod malih poduzetnika čak 68,6% u odnosu na RH s 50,3% zaposlenih. Kod „srednjih“ udio broja zaposlenih je približno isti i na PPDS-u i na razini RH, ali kod velikih poduzetnika udio broja zaposlenih u RH je 31,9%, a na PPDS-u samo 14,3%.

Grafikon 1.
Grafikon 1..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Ovako veliki nerazmjer u broju poduzetnika na dvije promatrane razine prate i određeni pomaci u strukturi gospodarskih djelatnosti. Gospodarstvo područja posebne državne skrbi temelji se na djelatnostima trgovine, prerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Ove tri djelatnosti uzimaju gotovo polovicu svih djelatnosti zastupljenih na ovom području. Također, 56,1% svih zaposlenih kod poduzetnika na PPDS-u su zaposleni u ovim trima djelatnostima. Na grafičkom prikazu vidljiva je razlika u zastupljenosti poduzetnika po djelatnostima na razini RH i PPDS-a.
Najzastupljenija djelatnost na PPDS-u, gledano po broju poduzetnika jest trgovina, gdje je registrirano 20,0%, odnosno 24,8% na razini RH. Istovremeno udio zaposlenih u ovoj djelatnosti na razini RH bio je 21,9%, a na PPDS-u tek 12,3%, što ovu djelatnost čini trećom po broju zaposlenih radnika na ovom području, jer se pretežno radi o malim tvrtkama. Prerađivačka industrija je djelatnost koja je na PPDS-u je na drugom mjestu po broju tvrtki sa 16,4%, ali sa najvećim udjelom zaposlenih od 33,5%, čime je po značaju daleko iznad svih drugih djelatnosti. Na razini RH ova djelatnost je na četvrtom mjestu sa 11,3% registriranih poduzetnika, iza trgovine, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, te građevinarstva, ali sa 26,4% zaposlenih, što je također čini glavnom djelatnošću u broju zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit. Udio poduzetnika u djelatnosti građevinarstva s 13,3% također je veći na PPDS-u u odnosu na RH koja ima 11,5% poduzetnika u toj djelatnosti i udjelom broja zaposlenih od 12,3%, u odnosu na RH s 8,6% zaposlenih u građevinarstvu. Najveću razliku PPDS-a u odnosu na RH čini značaj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Dok je na nacionalnoj razini ova djelatnost zastupljena sa svega 2,0% poduzetnika i 2,9% zaposlenih, na PPDS-u je to vrlo značajna djelatnost sa 8,6% poduzetnika te 13,2% zaposlenih i zauzima visoko drugo mjesto po zaposlenosti na području posebne državne skrbi.

Grafikon 2.
 Grafikon 2..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

U tablici 2. donosimo pregled broja tvrtki i zaposlenih u tim tvrtkama na području posebne državne skrbi u 2015. godini prema glavnim djelatnostima u kojima su registrirani (NKD2007).

Tablica 2: Broj tvrtki i broj zaposlenih na PPDS-u 2015.g.

 Tablica_2.PNG
Izvor: FINA, obrada HGK za PPDS Knin

Nadalje, u odnosu na ukupne prihode hrvatskih poduzetnika odnos je još nepovoljniji, tako da svi poduzetnici na PPDS-u (odnosno to je tek 4,8% poduzetnika u RH) ostvaruje 3,7% ukupnih prihoda u RH. Promatramo li isključivo prihode ostvarene prodajom robe, proizvoda i usluga u inozemstvu, omjer je viši u odnosu na kategoriju ukupnih prihoda i iznosi 4,4%. Pri tom prihodi od prodaje u inozemstvu čine približno 18,2% ukupnih prihoda poduzetnika u RH, a na PPDS-u je omjer povoljniji i iznosi 21,4%.
Uvoz poduzetnika na području PPDS-a u 2015. godini iznosio je 2.173.190.038 kn, a u RH je uvoz bio 103.881.804.515 kn. OD ukupnog uvoza poduzetnika na PPDS-u prerađivačka industrija je na prvom mjestu s visokih 62,6%, dok su na razini RH u toj djelatnosti poduzetnici sudjelovali s 42,5% uvoza. Djelatnost trgovine je na drugom mjestu s 19,2% u odnosu na RH s udjelom od 41,3%. U djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je isto veliki nerazmjer: na PPDS-u udio uvoza iznosi 12,0% a u RH tek 1,4% od ukupnog uvoza poduzetnika.
Dok za RH pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom poduzetnika obveznika poreza na dobit iznosi 109,6%, što znači da je ostvarena puna pokrivenost uvoza izvozom, na PPDS-u taj pokazatelj od čak 228,6% govori o dvostruko većoj vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz. 

Tablica 3: Poslovanje poduzetnika na PPDS-u i u RH za 2015.g.

 Tablica_3.PNG
Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Struktura gospodarstva izražena udjelom pojedinih djelatnosti u ukupnim prihodima prati strukturu gospodarstva gledanu kroz broj zaposlenih u pojedinim djelatnostima, premda je taj razmjer prisutan samo na području PPDS-a.
Iako je najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, na razini RH daleko najviše prihoda ostvaruje trgovina, 34,5%, a na PPDS-u su ipak najviši prihodi u prerađivačkoj industriji 28,8%. Najveća razlika u strukturi djelatnosti na dvije promatrane razine postoji zbog udjela poljoprivrede, a udio u ukupnim prihodima ove djelatnosti je još veći u odnosu na broj poduzetnika i broja zaposlenih. Na PPDS-u na prihode ostvarene u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva otpada visokih 17,2% ukupnih prihoda dok je na razini RH udio prihoda u ovoj djelatnosti samo 2,7% (grafikon 3.).

Grafikon 3.
Grafikon 4..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Na grafikonu 4. možemo vidjeti strukturu ukupnih prihoda na PPDS-u i u RH prema veličini poduzetnika. Velike razlike možemo vidjeti kod malih poduzetnika gdje na PPDS-u ti poduzetnici uzimaju 43,7% svih prihoda, a u RH udio prihoda kod malih poduzetnika je dosta manji i iznosi 34,4%. Međutim, obrnuto je kod velikih poduzetnika, na PPDS-u na njih otpada 36,5% svih prihoda, dok je na razini RH taj udio čak 46,8%.

 Grafikon 4.
 graf_4.PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin


Ako promatramo produktivnost odnosno ukupan prihod po zaposlenom (grafikon 5.) vidimo da je na PPDS-u iznosio približno 630 tisuća kuna, dok je u RH bio 738 tisuća kuna u 2015. godini što pokazuje dodatno zaostajanje PPDS-a za nacionalnom razinom.

 Grafikon 5.
Grafikon 6..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Veliki nerazmjer vidi se i kod investicija u novu dugotrajnu imovinu.
Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu poduzetnika na području PPDS-a, u 2015. godini iznosila je 2.016.356.082 kn, a u RH su investicije iznosile 37.706.415.219 kn.
Najviše investicija u novu dugotrajnu imovinu poduzetnici u RH su ostvarili u prerađivačkoj industriji 21,6%, dok su na PPDS-u u toj djelatnosti poduzetnici sudjelovali s 19,3%. Na PPDS-je na drugom mjestu djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s visokih 18,8% u odnosu na RH s 9,7%. U djelatnosti prijevoza i skladištenja je isto veliki nerazmjer: dok je na razini RH 13,2 % od ukupnih investicija u novu dugotrajnu imovinu bilo u ovoj djelatnosti, na PPDS-u je taj udio iznosio visokih 18,9% od ukupnih investicija poduzetnika na PPDS-u. Također, u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na PPDS-u udio investicija iznosi 13,4% a u RH tek 3,0% od ukupnih investicija u novu dugotrajnu imovinu. Međutim, obrnuta situacija je kod djelatnosti trgovine gdje su investicije bile samo 3,2% na PPDS-u, a na razini RH čak 12,5%.
Ako usporedimo ulaganju u novu dugotrajnu imovinu malih, srednjih i velikih poduzetnika na PPDS-u 46,7% otpada na male poduzetnike, 25,5% na srednje te 27,8% na velike, a na razini RH najviše investicija otpada na velike poduzetnike i to čak 53,5%, na male 29,9% te na srednje 16,5% od svih investicija u novu dugotrajnu imovinu.

Grafikon 6.
Grafikon 7..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Iz grafikona 7. se slikovito vidi da su na PPDS-u investicije porasle za čak 38,0 % u odnosu na prethodnu 2014. godinu, dok se na razini RH dogodio rast investicija od 9,2% u odnosu na godinu prije. Kod zaposlenosti je na PPDS-u rast iznosio 6,2%, a na razini RH zaposlenost je porasla za 3,7% u odnosu na 2014.godinu.

Grafikon 7.
Grafikon 8..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Contacts

  • Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin Adresa: Ulica kralja Zvonimira 36 22300 Knin Email: knin@hgk.hr Tel: +385 22 664 540 Fax: +385 22 664 550 voditelj Ureda: Josip Laća stručni suradnik: Dunja Ćevid
  • Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin Tel: +385 22 664 540 Email: knin@hgk.hr
  • Josip Laća Head of Office Tel: +385 22 664 542 Email: jlaca@hgk.hr
  • Dunja Ćevid Professional associate Tel: +385 22 664 546 Email: dcevid@hgk.hr
  • Ljubica Ukić Tel: +385 22 664 544 Email: ljukic@hgk.hr
  • Anastazija Pokrovac Administrative Secretary Tel: +385 22 664 540 Email: apokrovac@hgk.hr