Udio bruto inozemnog duga u BDP-u vraćen na razinu ispod 100%

Pixabay
Tijekom prosinca prošle godine, razina bruto inozemnog duga smanjena je za 2,1 milijardu eura na iznos od 41,7 milijardi eura, pri čemu je pad zabilježen kod svih sastavnica duga, a najviše kod središnje banke.

Time je nastavljena situacija u kojoj je u svim mjesecima prošle godine razina ukupnog bruto inozemnog duga bila niža nego u istim mjesecima 2015. godine, pri čemu je razduživanje bilo najizraženije u sektoru drugih monetarnih financijskih institucija, a potom u sektoru opće države i ostalih domaćih sektora.

Tako je dug drugih monetarnih institucija u prosincu prošle godine bio 25,7% niži nego u istom mjesecu prethodne godine, što je 56. mjesec zaredom u kojem se bilježi međugodišnji pad duga i istodobno petnaesti mjesec zaredom obilježen dvoznamenkastim padom. Primarni je razlog takve tendencije razduživanje bankarskog sektora prema inozemstvu u okolnostima visoke likvidnosti domaćeg tržište te i dalje suzdržanog kreditiranja tvrtki i stanovništva.

Istodobno se smanjuje i inozemna zaduženost ostalih domaćih sektora, posebice tvrtki, (dvanaest mjeseci zaredom, u prosincu za 6,9%) koje pri padu kamatnih stopa na domaćem tržištu izbjegavaju inozemno zaduživanje i s tim povezane dodatne rizike. Sliku razduživanja upotpunjuje opća država koja zbog snažnog smanjenja proračunskog manjka bilježi manju potrebu za financiranjem koju je u znatnijem obujmu zadovoljavala na domaćem tržištu pa se kontinuitet pada njene bruto inozemne zaduženosti protegao na posljednjih deset mjeseci (u prosincu za 6,8% na godišnjoj razini).

U takvim je okolnostima ukupan bruto inozemni dug na kraju prošle godine bio za 8,2% ili za 3,7 milijardi eura niži nego na kraju 2015. godine. To je druga godina zaredom u kojoj se bilježi pad bruto inozemnog duga, pri čemu je on sada znatno izraženiji nego u prethodnoj godini kada je smanjenje iznosilo milijardu eura. Pozitivnu sliku u kretanju bruto inozemnog duga upotpunjuje činjenica da je pri ubrzanju gospodarskog rasta udio inozemnog duga u BDP-u smanjen na 91,4%, što je čak dvanaest postotnih bodova manje nego na kraju 2015. godine. Odnosno, riječ je o prvom padu razine duga ispod 100% BDP-a nakon 2008. godine. Pritom je u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu u apsolutnom iznosu najviše smanjen bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,6 milijardi eura), potom ostalih domaćih sektora (za 1,1 milijardu eura), opće države (za 1,1 milijardu eura) i središnje banke (za 0,3 milijarde eura), dok je povećan jedino inozemni dug na temelju izravnih ulaganja za 0,3 milijarde eura. Stoga se na kraju prošle godine najveći dio ukupnog inozemnog duga (36,3%) odnosio na ostale domaće sektore (0,5 postotnih bodova više nego prethodne godine), 35,5% na opću državu (0,5 postotnih bodova više nego prethodne godine), 13,8% na izravna ulaganja (1,8 postotnih bodova više nego prethodne godine), 10,9% na druge monetarne financijske institucije (2,6 postotnih bodova manje nego prethodne godine) i 3,4% na središnju banku (0,3 postotnih bodova manje nego prethodne godine).

Unatoč pozitivnim tendencijama u kretanju razine bruto inozemnog duga, Hrvatska je i dalje visokozadužena zemlja. Od sličnih zemalja nižu razinu inozemne zaduženosti prošle su godine imale Rumunjska (54,6% BDP-a), Bugarska (72,2%), Poljska (74,6%), Češka (74,8%) i Slovačka (91,1%), dok je nešto viša razina zabilježena u Mađarskoj (96,1%) i Sloveniji (109,0% BDB-a).

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Hrvatska među usporedivim državama u prošloj godini zabilježila najveće smanjenje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u (za 12 postotnih bodova) zahvaljujući istodobnom smanjenju duga i porastu BDP-a. U ovoj godini očekujemo nastavak povoljnih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, što će pozitivno utjecati na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske i time omogućiti jeftinije zaduživanje.