U studenome najblaži pad cijena ove godine

Pixabay
Kako slabi bazni utjecaj pada cijena sirovina, posebno sirove nafte, tako slabi i godišnji pad indeksa potrošačkih cijena. Tako je u studenome, s godišnjim padom cijena goriva od samo 0,1%, najnižim od kraja 2014. (kada je posljednji put zabilježen rast), ublažen i pad potrošačkih cijena (-0,2 %) koji je bio najmanji od sredine prošle godine.

Naime, ove se godine svjetske cijene nafte oporavljaju, postupno dosežući prošlogodišnje razine te tako izravno utječu na ublažavanje deflatornih pritisaka na indeks potrošačkih cijena kako godina odmiče. Tako se međugodišnji rast cijena ove robe počeo oblikovati od ljeta, a u samom studenome iznosio je 2,1%. Kako se cijene naftnih derivata na domaćem tržištu oblikuju i u skladu s tečajem dolara i kune koji ove godine uglavnom ograničava rast cijena zbog deprecijacije dolara, godišnje usklađivanje cijena naftnih derivata na domaćem tržištu nešto je tromije. Stoga, iako terminske cijene sirove nafte na godišnjoj razini rastu već nekoliko mjeseci, maloprodajne cijene goriva i maziva na domaćem tržištu i dalje predstavljaju deflatorni izvor u potrošačkim cijenama.

Oporavak je vidljiv i kod svjetskih cijena hrane koje su, nakon trogodišnjeg pada, ljetos počele rasti na godišnjoj razini (u studenome za 10,4%). Iako veza nije tako jaka kao kod cijena nafte, domaće tržište svakako osjeća svjetske trendove kretanja ovih cijena. Tako maloprodajne cijene hrane na domaćem tržištu, koje su izuzetno bitne kod oblikovanja indeksa potrošačkih cijena zbog najvećega pojedinačnog pondera (koji ove godine iznosi 27,4%), od ljetnih mjeseci ublažavaju godišnji pad ili ga zamjenjuju stagnacijom, a u studenome prvi put rastu, i to prema stopi od 0,4%.

U skladu s nastavkom takvih kretanja svjetskih cijena sirovina te uz potporu domaće potražnje koja se oporavlja (bit će dodatno poduprta poreznom reformom sljedeće godine), ova bi godina trebala biti posljednja u trogodišnjem razdoblju deflacije. Takav smjer sugeriraju i neke globalne odluke poput one članica OPEC-a o prvom smanjenju proizvodnje nakon šest godina koja će biti na snazi tijekom prvog polugodišta sljedeće godine, kako bi se podigle cijene nafte. Iako bi, s druge strane, rast ključnih kamatnih stopa u SAD-u (prema sadašnjim prognozama Feda stopa bi se trebala sljedeće godine podići još u tri navrata) mogao utjecati na povećanje vrijednosti dolara i time ublažiti taj rast, procjenjuje se da će se svjetske cijene nafte kretati oko 60 USD/barel odnosno bit će za tridesetak posto više nego u ovoj godini. To će vratiti, uz očekivani nastavak rasta potrošnje, kretanje cijena u zonu blage inflacije u većem dijelu svijeta koji je dosad imao jake deflacijske pritiske s troškovne strane, pa tako i u Hrvatskoj. Povratak inflacije već je vidljiv kod indeksa temeljnih potrošačkih cijena koje su u listopadu bile inflatorne (+0,2%), prvi put ove godine.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Slabljenje deflacijskih pritisaka krajem ove godine, što je, prije svega, posljedica kretanja cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, sugerira da će ova godina biti posljednja deflacijska godina u trogodišnjem razdoblju.