Izvor: Pixabay

U 2016. smanjena vrijednost robnog izvoza EU na godišnjoj razini


Objavljeno: 16. 02. 2017. , Ažurirano: 16. 02. 2017.


Vrijednost je izvoza Europske unije cijele godine padala, ali je taj pad na kraju godine bio nešto manje izražen nego tijekom većeg dijela godine. Točnije, pad se vrijednosti izvoza tijekom cijele godine kretao na razini od približno četiri posto, a nakon svih dvanaest mjeseci pad je vrijednosti izvoza na godišnjoj razini iznosio 2,4%.

Ukupan pad posljedica je pada cijena sirove nafte, dijela energenata i ostalih sirovina na globalnom tržištu koji su utjecali i na cijene ostalih proizvoda, usporavanja rasta globalnoga gospodarstva koji je bio najniži od 2009. godine (3,1%) te usporavanje ukupne globalne razmjene roba. S druge strane, „pozitivan“ trend prema kraju godine ostvaren je zahvaljujući oporavku globalnih cijena te padu tečaja eura prema dolaru prisutnom u posljednja tri mjeseca. S obzirom na to da ne postoji podatak o izvoznim cijenama EU, kao orijentir se mogu koristiti uvozne cijene na području eurozone. Indeksi tih cijena pokazuju da su uvozne cijene sirove nafte u prošloj godini na godišnjoj razini pale oko 18%, plina oko 17%, metalnih ruda oko 1%, naftnih derivata oko 16%, a proizvoda prerađivačke industrije oko 2,0%. Premda se pad kod energenata čini znatan, on je na kraju prošle godine ipak bio osjetno manji nego u 2015. godini, ali i u odnosu na veći dio prošle godine. S druge strane, deprecijacija eura u posljednjemu prošlogodišnjem kvartalu povećala je vrijednost ugovorenih isporuka u dolarima ili vezanim valutama iskazanima u eurima i tako je utjecala na smanjenu stopu pada izvoza na godišnjoj razini. Pad vrijednosti izvoza bio je vidljiv i prema vrstama proizvoda i prema najvećim vanjskotrgovinskim partnerima. Vrijednost je izvoza tako smanjena kod svih statističkih skupina proizvoda, osim kod hrane i pića, a izvoz je smanjen i prema osam od deset najvećih vanjskotrgovinskih partnera. Izuzetak su bili samo Kanada, prema kojoj je vrijednost izvoza stagnirala, te Japan. Uvoz u EU je u prošloj godini smanjen za 1,3%, i to pretežno uslijed navedenog pada globalnih cijena, posebice energenata. Promatrano prema skupinama proizvoda, pad je kod uvoza energenata iznosio čak 19,6%, dok je prema samoj vrijednosti bio gotovo triput veći od pada vrijednosti ukupnog uvoza. Drugim riječima, nastavak rasta potražnje na razini EU je, kao i u Hrvatskoj, poticao rast uvoza, ali je pad cijena energenata doveo do pada njegove ukupne vrijednosti. Uslijed opisanih kretanja, robni suficit EU u razmjeni s inozemstvom smanjen je s 59,9 milijardi eura u 2015. na 39,3 milijarde eura u prošloj godini. Podatci Eurostata također pokazuju da je Hrvatska bila jedna od članica s najvećom stopom rasta izvoza u prošloj godini (6%). Točnije, samo je kod Malte ostvarena veća stopa rasta izvoza, a stope veće od četiri posto zabilježene su još samo kod Irske, Mađarske i Rumunjske.