Sve manji rast izvoza na godišnjoj razini

Naime, u prvih je sedam mjeseci dinamika rasta izvoza snižena, i to na 1,5 %, što je daleko manje od ostvarene u protekle dvije godine. Glavni razlozi takvog usporavanja ostaju isti: visoka baza u prošloj godini, znatno smanjen izvoz ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodova) te nastavak znatnog pada vrijednosti izvoza naftnih derivata.

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava povećana je u sedam mjeseci za 7,4%, tako da pad proizlazi iz smanjenih isporuka kupcima iz inozemstva. Istodobno je kod proizvodnje naftnih derivata zabilježen pad proizvodnje od 4,5%, pri čemu je na pad vrijednosti izvoza ove djelatnosti, prije svega, utjecao nastavak pada prosječne cijene sirove nafte na globalnom tržištu. Naime, Brent cijena sirove nafte u prvih je sedam mjeseci i dalje bila 29% niža nego u sedam mjeseci prošle godine.

Pored nafte, snižene su i cijene velikog dijela drugih energenata i sirovina, što se kod izvoza znatnije odrazilo i na smanjenu vrijednost izvoza metala te otpada koji se uglavnom odnosi na otpadne metale. Kod pojedinih je djelatnosti istovremeno nastavljen dinamičan rast vrijednosti izvoza, pri čemu su se posebno isticale farmaceutska i prehrambena industrija te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda. Ove djelatnosti, unatoč znatnom rastu baze, u protekle dvije godine bilježe visoke, dvoznamenkaste stope rasta na godišnjoj razini.

Rast vrijednosti uvoza također je usporen, i to na 1,7%, što je najniža kumulativna godišnja stopa rasta u ovoj godini. Rast uvoza, zbog navedenog pada cijena na globalnom tržištu, najviše usporava uvoz djelatnosti rudarstva i vađenja te uvoz naftnih derivata kod kojih se bilježe visoke stope pada i znatan pad vrijednosti uvoza, ali je vrijednost uvoza smanjena i kod većeg broja drugih djelatnosti.

S druge strane, oporavak domaće potražnje i rast izvoza pojedinih djelatnosti potiču rast uvoza, tako da se kod pojedinih djelatnosti bilježi njegov dinamičan rast. To se posebno odnosi na uvoz motornih vozila, strojeva i uređaja, farmaceutskih te gotovih metalnih proizvoda. Ovakva su kretanja, odnosno niske stope rasta izvoza i uvoza, dovela do rasta deficita robne razmjene na godišnjoj razini za 2,1%, na razinu od 32,6 milijardi kuna.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine bilježi se sve sporiji rast robnog izvoza. Iako je sličan trend prisutan i u kretanju uvoza, deficit robne razmjene nastavlja se povećavati. Takvo kretanje posljedica je i nadalje znatno veće vrijednosti robnog uvoza u odnosu na izvoz.