O djelovanju suda

Obrazac za podnošenje prijave

Obrazac za podnošenje žalbe

HGK

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori utemeljen je 1989. godine pri tadašnjoj Privrednoj komori Hrvatske. Nakon što je Republika Hrvatska 1991. godine stekla nezavisnost Sud nastavlja sa svojim radom kao Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu Sud).

Zadaća Suda je spriječiti nepošteno, štetno, nemoralno, neprihvatljivo i drugo ponašanje gospodarskih subjekata koje je protivno dobrim poslovnim običajima, osnovnim načelima obveznog prava kao i drugim pravilima koja vrijede u poslovanju gospodarskih subjekata. Na taj način nastoji se utjecati na zdravo, konkurentsko i natjecateljsko djelovanje i poslovanje.

Svojim djelovanjem Sud pridonosi i razvoju izvansudskog rješavanja sporova u Republici Hrvatskoj te promicanju politike zaštite potrošača.

Dugogodišnja praksa ovog suda je nastojanje da se svaki spor prvenstveno riješi mirnim putem, a od 2000. godine, prethodni postupak mirenja je Pravilnikom o Sudu časti, propisan kao jedan od stadija prvostupanjskog postupka. U tom postupku nastoji se pomoći strankama u sporu da sagledaju svoje pozicije, prepoznaju svoj interes, pronađu zajedničko rješenje i sklope nagodbu. Time stranke imaju mogućnost spor riješiti u jednom danu, a oštećena stranka i pred Sudom časti ostvariti svoje potraživanje.

Temeljem Ovršnog zakona nagodbe zaključene pred Sudom časti su ovršne isprave. Statistika pokazuje da je velik broj sporova pred ovim sudom okončan zaključivanjem nagodbe ili povlačenjem prijave od strane prijavitelja, nakon što je u prethodnom postupku mirenja ostvario svoje potraživanje. Na taj način Sud doprinosi rasterećenju redovnih i specijaliziranih sudova, razvoju tolerancije u društvu te razvoju gospodarsko-socijalnih odnosa.

U svom radu Sud je nezavisan i samostalan u odlučivanju, a sudi na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona, podzakonskih akata, općih akata Komore, osnovnih načela obveznih odnosa utemeljenih Zakonom o obveznim odnosima, a posebno načela savjesnosti i poštenja u obveznim odnosima i u skladu s moralom društva.

Nadležnost Suda prvobitno je utvrđena Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori, Statutom Komore i Pravilnikom o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema navedenim propisima Sud odlučuje o povredama pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga na području Komore, o neizvršavanju obveza članica Komore te zbog povrede Statuta i drugih općih akata Komore, bilo da te povrede članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećima.

Nadležnost Suda proširena je Zakonom o zaštiti potrošača, prema kojem ovaj Sud može rješavati sporove između potrošača i trgovaca.

Postupak pred Sudom časti pokreće se prijavom koja se podnosi u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Stranke prijavu mogu predati Sudu neposredno, ili poslati poštom, odnosno podnijeti putem elektroničkog obrasca za podnošenje prijave. U postupcima pred ovim Sudom stranke nemaju obvezu plaćanja pristojbi, niti plaćaju troškove prethodnog postupka mirenja. No to ne znači da stranke ne mogu imati troškove u postupku. Tu se prvenstveno misli na slučajeve kada Sud utvrdi potrebu izvođenja dokaza vještačenje, odnosno saslušanjem svjedoka, u  kojem slučaju troškove  snose stranke.

Za podnošenje prijave propisan je subjektivni i objektivni rok, pa tako stranka može podnijeti prijavu u roku 6 mjeseca od  dana saznanja za učinjenu povredu i učinioca odnosno u  roku  od godinu dana od kada je povreda učinjena.

Protiv članice Hrvatske gospodarske komore postupak pred Sudom časti mogu pokrenuti domaće i strane fizičke osobe, odnosno pravne osobe, neovisno o vrijednosti predmeta spora.

Sud će na temelju odredbe članka 23. Pravilnika o Sudu časti odbaciti prijavu rješenjem:

  1. ako prijavljeni nije član Hrvatske gospodarske komore ili je prestao postojati,

  2. ako je prijava podnesena radi povrede o kojoj je Sud već raspravljao i odlučio,

  3. ako je prijava podnesena radi povrede o kojoj je pred Sudom zaključena nagodba,

  4. ako je prijava podnesena po proteku roka za podnošenje prijave ili

  5. ako iz navoda sadržanih u prijavi proizlazi da Sud nije mjerodavan za odlučivanje u toj konkretnoj pravnoj stvari.

 Najčešće povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja)  zbog kojih se podnose prijave ovome Sudu su:

  • prodaja proizvoda ili pružanje usluga loše kvalitete pod vidom dobre kvalitete
  • svjesno preuzimanje obveza bez namjere da se ispune
  • namjerno zaključivanje nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu robe i usluga
  • neistinita reklama na štetu drugih trgovačkih društava ili potrošača
  • svjesno postupanje kojim se drugima može prouzročiti šteta
  • prekoračenje dopuštene samopomoći radi pribavljanja ili zaštite svojih prava
  • povreda odredbi strukovnih kodeksa u pogledu članica na koje se kodeks primjenjuje
  • postupak ili propust usmjeren na rušenje ugleda drugih gospodarstvenika,

Sud časti djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud.

U prvostupanjskom postupku Sud odlučuje o prijavama podnesenim zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), a postupak se provodi u dva stadija:

    I. stadij: prethodni postupak mirenja

    II. stadij: rasprave pred prvostupanjskim vijećem i donošenje odluke.

         Ako uredno pozvan prijavitelj izostane s rasprave, a svoj izostanak ne opravda u roku od osam dana od dana održavanja rasprave, smatrat će se da je povukao prijavu, o čemu će predsjednik Vijeća donijeti rješenje. Rasprave se mogu održavati i u odsutnosti uredno pozvanoga prijavljenog.

 

 Ako u prethodnom postupku mirenja stranke ne postignu mirno rješenjespora, a u daljnjem se postupku utvrdi odgovornost članice, Sud može presudom izreći mjere društvene stege:

  • opomenu,
  • javnu opomenu uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore,
  • javnu opomenu uz objavljivanje u tisku i na web stranici Hrvatske gospodarske komore.

Ove mjere nemaju samo represivni karakter, već  i preventivni, a to je sprječavanje povrede pravila morala, usmjeravanje stranaka ka mirnom rješavanju spora kao i edukacija i upozorenje članica na potrebu primjerenog ponašanja prema potrošačima. U dosadašnjim postupcima Sud je primijenjivao sve spomenute mjere.

U drugostupanjskom postupku Sud odlučuje o žalbama podnesenim protiv prvostupanjskih presuda i rješenja. Stranke mogu žalbu predati Sudu neposredno u pisanom obliku, ili poslati poštom, odnosno dostaviti putem elektroničkog obrasca za podnošenje žalbe. 

Sud sudi u vijećima u sastavu od tri suca u prvostupanjskom postupku, i pet sudaca u drugostupanjskom postupku.

U potrošačkim sporovima:

u prvom stupnju sudi vijeće koje u svom sastavu pored predsjednika vijeća –nezavisnog pravnog stručnjaka ima jednog člana koji je određen s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz reda potrošača i jednog člana koji je određen  s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz reda trgovaca - članica Hrvatske gospodarske komore,

- u drugom stupnju sudi vijeće koje u svom sastavu pored predsjednika vijeća i dva člana vijeća pravne struke ima i jednog člana  koji je određen s lsite sudaca drugostupanjskih vijeća iz reda potrošača i jednog člana s liste sudaca drugostupanjskih vijeća iz reda trgovaca - članica Hrvatske gospodarske komore.

Sud ne obavlja poslove pravne pomoći, no stranke mogu prije pokretanja postupka, neposredno ili putem interneta, e-maila, brošure objavljene u elektroničkom i papirnatom obliku, dobiti potpunu informaciju o nadležnosti Suda,  o mjerama koje Sud može izricati, o tijeku postupka, o obveznim elementima koje prijava mora sadržavati kako bi se po njoj moglo postupati, kao i karakteristikama ovog oblika izvansudskog rješavanja sporova.

U svrhu dostupnosti sudske prakse široj javnosti i promoviranja svog rada, Sud je izdao: 

  • Zbirku odluka donesenih od 2006. do 2009. godine  i temeljnih propisa iz područja zaštite kupaca, potrošača i korisnika usluga (izdanje 2010.)  te 
  • Zbirku odluka donesenih od kraja 2009. do kraja 2011. godine i dijela nagodbi sklopljenih pred Sudom ( izdanje 2012.).

Sud vodi i registar pravomoćno izrečenih mjera te na zahtjev članica izdaje uvjerenje o neizricanju mjere kao dokaz dobrog ugleda članice. Za izdavanje uvjerenja ne naplaćuje se pristojba. U dosadašnjoj praksi takva su uvjerenja izdavana u svrhu:

  • sudjelovanja članica na javnim natječajima,
  • izdavanja ili produženja licencije za obavljanje cestovnog prijevoza putnika i tereta u cestovnom prometu,
  • obavljanja taxi službe,
  • upisa stranih tvrtki u Registar uvoznika.

U svrhu jačanja uloge Suda časti u izvansudskom rješavanju potrošačkih i trgovačkih sporova potrebno je uložiti dodatni napor na promoviranju njegovog rada, boljoj informiranosti gospodarskih subjekata, potrošača i društva u cjelini o djelovanju i značaju ovog suda. Autoritet takvih tijela u razvijenim je društvima velik i njihove su ocjene u gospodarskim krugovima osobito značajne.

U svom daljnjem djelovanju Sud će se i nadalje pridržavati europskih načela koja su određena za alternativno rješavanje sporova (načelo nezavisnosti i nepristranosti, transparentnosti, kontradiktornosti, zastupanja, efikasnosti i zakonitosti) te će svoj rad prilagoditi svim promjenama koje će donijeti vrijeme i razvoj tržišta.