U Krapini održan stručni skup Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet

Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet, naziv je stručnog skupa održanog u četvrtak u prostorijama Crvenog križa u Krapini, u organizaciji Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Hrvatske gospodarske komore.

Naime, zakonodavac je propisao obavezu kvotnog zapošljavanja kako bi potaknuo zapošljavanje osoba s invaliditetom koje imaju otežani pristup tržištu rada i dugi su niz godina iz njega isključene. Kod nekih je poslodavaca obaveza kvotnog zapošljavanja izazvala otpor, dok su je neki prepoznali kao priliku za dobivanje kvalitetne radne snage uz poticaje koje za njihovo zapošljavanje omogućuje država. Cilj je stručnog skupa bio upoznavanje članica Hrvatske gospodarske komore s osnovama što „bezbolnijeg“ ispunjavanja zakonskih obaveza u vezi sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom.

Integriranje u zajednicu

Sudionike je s problematikom upoznao Davorko Vidović, savjetnik iz Hrvatske gospodarske komore.

Davorko Vidović; Izvor: Zagorje International d. o. o. Krapina; Snimio: Zagorje International d. o. o.  

- Posljednje tri godine Hrvatska ima zakon kojim je predviđeno kvotno zapošljavanje. Po tome smo slični mnogim drugim zemljama i nije to nikakva izmišljotina Hrvatske. To je najčešće praksa koja se u Europi temelji na odlukama Ujedinjenih naroda, a posebno Europske unije, čija je osnovna nakana bila da se osobe s invaliditetom što je lakše moguće integriraju u zajednicu na najvažniji i jedini pravi način, a to je putem sustava rada – rekao je Vidović.

Jedanaest posto građana u Hrvatskoj osobe su s invaliditetom, što je oko 500 tisuća ljudi, među kojima je barem polovina u radno aktivnoj dobi, koji su zanemarivo prisutni na tržištu rada, bilo kao zaposlene, bilo kao nezaposlene osobe. Podaci govore o otprilike 17 tisuća zaposlenih i oko šest tisuća ljudi koji se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

 - To je svega deset posto od te velike populacije, a ostatak se nalazi nigdje, kada je riječ o tržištu rada. Pitanje je može li si ijedna zemlja dozvoliti taj luksuz da toliki dio svoga radnog potencijala ostavi izvan svijeta rada i proizvodnje. Koji je to gubitak ljudske supstance i koji je to gubitak za društvo u cjelini – dodao je Vidović, koji je kao najveće probleme u zapošljavanju osoba s invaliditetom naveo nejednaku teritorijalnu distribuciju tih osoba u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ali i to što nema profila koji se traži.

Bez škole i obrazovanja

- Sada na vidjelo dolazi problem zanemarivanja tog dijela populacije jer je gotovo jedna trećina osoba s invaliditetom bez ikakve završene škole i bez ikakvog obrazovanja. Dvije trećine ima trogodišnje odnosno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i samo jedan manji dio ima visoku kvalifikaciju te raspolaže znanjima i vještinama koje poslodavac treba. Mi bismo htjeli da zakonska obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom ne bude teret. Nama je cilj da se napravi zakonodavni okvir koji će omogućiti poslodavcima da dobiju ljude koji im trebaju, da ti ljudi imaju znanja i vještine koje su  poslodavcima potrebne, i da prilagodba radnih mjesta ne bude skupa. Predrasuda „osoba s invaliditetom ne može ništa raditi“ u potpunosti je neutemeljena. Ni mi ostali, iz različitih razloga, ne možemo baš sve raditi – zaključio je.

Na skupu su govorili i Mira Pekeč-Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Darijo Karačić iz Instituta za razvoj tržišta, Natalija Krajnović iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Marijana Grgin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ana Jakovina iz FINA-e.

 Izvor: Zagorje International d. o. o. Krapina; Snimio: Zagorje International d. o. o.