Izvor: Pixabay

Snažan rast potražnje za radom u 2017. godini


Objavljeno: 31. 01. 2018. , Ažurirano: 31. 01. 2018.


Iako privremeni podaci DZS-a o registriranoj zaposlenosti ne pokazuju rast u 2017. godini (- 1,8%), podaci iz ostalih izvora upućuju na to da je zaposlenost u Hrvatskoj prošle godine ipak porasla.

Naime, registriran je rast osiguranika mirovinskog osiguranja od 1,9%, a i podaci iz Ankete o radnoj snazi koji su trenutno dostupni za prva tri kvartala sugeriraju da će i na razini cijele godine biti ostvaren rast na otprilike istoj razini kao i kod osiguranika, odnosno oko 2%. Iako je to svakako pozitivan podatak, takav rast zaposlenosti, zapravo, je skroman u kontekstu višegodišnjeg pada u prethodnom razdoblju, ali i u odnosu na dinamičan rast potražnje za radom. Naime, OVI indeks (Online Vacancy Index) koji je razvio Ekonomski institut u suradnji s portalom Moj.posao pokazuje da je u prošloj godini broj oglasa koji su objavljeni online porastao za čak trećinu u odnosu na prethodnu godinu te da je potražnja na hrvatskom tržištu rada bila veća nego u godinama prije krize. Isti trend pokazuju i podaci HZZ-a o slobodnim radnim mjestima: poslodavci su, naime, preko HZZ-a prošle godine tražili 250,2 tisuće radnika, što je bilo 7,7% više nego prethodne godine te uvjerljivo najviše otkad postoji povijesni niz podataka (od 2004. godine). Međutim, unatoč velikom rastu potražnje za radnicima, podaci o broju zaposlenih preko HZZ-a, a i skroman rast ukupnog broja zaposlenih, sugeriraju da je velik dio potražnje ostao nezadovoljen. Naime, iz evidencije nezaposlenih zbog zapošljavanja je izašlo najmanje osoba u posljednjih pet godina, ukupno 196,8 tisuća. Ovakvi podaci potvrđuju da na hrvatskom tržištu rada sve izraženiji problem postaje nekompatibilna struktura ponude i potražnje za radom koja se polako pretvara u osnovni problem tržišta rada koji koči veći pad stope nezaposlenosti odnosno veći rast zaposlenosti. Naime, iako je broj nezaposlenih znatno pao u 2017. godini (-19,8%) te se prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti spustio ispod razine od 200 tisuća (193 967), ponovno je bio pod velikim utjecajem sve snažnije emigracije i izraženih negativnih demografskih kretanja, a pod manjim utjecajem zapošljavanja, unatoč snažnom rastu potražnje za radom.

Stoga će se u ovoj, ali i sljedećim godinama, hrvatsko tržište rada sve više morati baviti rješavanjem problema manjka radnika i usklađivanjem obrazovnog sustava s potrebama tržišta, koji u međuvremenu može rezultirati povećanim pritiskom na rast plaća i na inflaciju.