Održana SEPA panel rasprava na konferenciji Smartcard 2017.


Objavljeno: 19. 09. 2017. , Ažurirano: 28. 09. 2017.


SEPA izravna terećenja u primjeni u RH

U sklopu međunarodne konferencije o čip karticama i plaćanjima u financijskim i drugim uslugama SmartCard2017, u Opatiji je 27. rujna održana panel-rasprava o implementaciji SEPA izravnih terećenja u Republici Hrvatskoj.

U uvodom je izlaganju Sanja Milardović iz FINA-e naglasila kako je početkom 2014. godine  financijska zajednica (banke, FINA i HNB) započela razradu poslovnih pravila za provedbu naloga SEPA izravnih terećenja. Prednosti su SEPA-e ponajprije jedinstveno postupanje, jednaka pravila, isti formati i mogućnost poslovanja sa svim bankama sudionicama SEPA sheme. Zbog svih je prednosti odlučeno da se SEPA pravila primijene i na postojeća kunska izravna terećenja radi širenja usluge. „Dodatna je prednost u činjenici da bi nas ta migracija dočekala s prelaskom RH na euro kao nacionalnu valutu, a mi ćemo barem u tom dijelu imati spreman sustav koji će olakšati sam prelazak“, dodala je Milardović.

Prelaskom na SEPA izravno terećenje ne samo da se ujednačava terminologija nego cijela usluga odgovara SEPA pravilima, s istim formatima za sve sudionike te postaje jednaka onoj u ostatku EU.  Naravno, uz tu iznimku što su naša izravna terećenja u kunama.

Primjena SEPA izravnih terećenja u RH započela je 5. lipnja  2017., uz rok od 2 godine prelaska postojećih korisnika na SDD, tj. do 3. lipnja 2019. godine. Dodatak 3 Nacionalnog plana migracije na SEPA detaljno pojašnjava sam postupak prelaska te prava i obaveze banaka i primatelja. Jasminka Kovarik iz Erste&Steiermarkische Banke naglasila je da nakon što primatelj plaćanja sa svojom bankom ugovori datum prelaska na HRK SDD shemu, izravna terećenja prema tom primatelju plaćanja više se neće moći izvršavati prema postojećem modelu. Cijeli je proces dosta zahtjevan, stoga Nacionalni plan migracije na SEPA određuje točne datume kada se prelazak može odraditi te datume za sve popratne radnje koje se moraju dovršiti prije prelaska (kao što su potpisivanje ugovora i slanje obavijesti potrošačima).

Govoreći o glavnim razlikama između "postojećeg" izravnog terećenja i SEPA izravnog terećenja, Damir Vunić iz Privredne banke Zagreb naglasio je da postojeća izravna terećenja potrošač ugovara sa svojom poslovnom bankom za podmirenje neke usluge (struja, plin, telefon i sl.). Pružatelj usluge svaki mjesec pošalje datoteku s nalozima u banku, a banka na osnovi tih naloga tereti račun potrošača i odobrava račun primatelja sredstava – pružatelja usluge.

U SEPA izravnom terećenju pružatelj usluge ugovara izravno terećenje izravno s potrošačem, svojim klijentom, i to bez obzira na to u kojoj banci klijent ima otvoren račun. Potrošač koji dogovori naplatu izravnim terećenjem svom pružatelju usluge daje/potpisuje Suglasnost za SDD. Na osnovi te Suglasnosti, pružatelj usluge formira datoteku s nalozima SDD-a, dostavlja je svojoj banci koja naloge preko NKS-a distribuira svim bankama u kojima platitelji potrošači imaju otvorene račune. Ako na računu potrošača ima pokrića za navedeni nalog, račun će se teretiti i odobrit će se račun pružatelja usluge.

Budući da se trajni nalog često pogrešno veže uz pojam izravno terećenje, Josip Franić iz Splitske banke naglasio je da je glavna razlika između izravnog terećenja i trajnog naloga u tome tko inicira nalog za plaćanje. Trajni nalog inicira sam platitelj potrošač, a izravno terećenje inicira primatelj sredstava – poslovni subjekt. Trajni nalozi će se nastaviti izvršavati kao i dosad, bez ikakvih promjena.

Manda Bjelica iz Zagrebačke banke naglasila je da su banke otvorene za testiranje sa svojim klijentima, primateljima plaćanja koji su tehnološki spremni za korištenje ove usluge. Najveći izazov predstavlja prelazak postojećih primatelja izravnih terećenja na SEPA izravna terećenja, gdje svaki termin prelaska zahtijeva pripreme i angažman resursa u bankama i kod primatelja plaćanja. Izazov je, dakako, i privlačenje novih primatelja plaćanja, koji dosad nisu koristili postojeću uslugu izravno terećenje, a za nju imaju potencijala. Da bi počeli koristiti novu uslugu, primatelji plaćanja moraju u svojim sustavima napraviti određene tehnološke dorade i pripreme.

Za postojeće platitelje potrošače nema neke velike promjene. Oni samo moraju biti svjesni promjene uloga i kada će te promjene stupiti na snagu. O tome će biti obaviješteni barem dva puta. Jednom od svoje banke i jednom od primatelja plaćanja/pružatelja usluge.

Za postojeće je primatelje rok od dvije godine puno značajniji. Vremena je malo, posla je jako puno, a nakon dvije godine će se, prema Nacionalnom planu migracije usluga, izravno terećenje ugasiti. Bit će moguće koristiti samo SEPA izravno terećenje ili odustati od te usluge. Budući da naplata izravnim terećenjem ima značajnih prednosti i za platitelje i za primatelje plaćanja, vjerujemo da je svima u interesu nastaviti koristiti tu uslugu, zaključila je Manda Bjelica.

Udruga Naš Hajduk prvi je novi primatelj u RH koji je započeo korištenje usluge SEPA izravna terećenja preko Splitske Banke d. d. „S obzirom na naše kampanje za skupljanje sredstava za otkup dionica HNK Hajduka te na veliki broj članova Udruge (više od 40.000), jedna je od ideja bilo prikupljanje mjesečnih donacija putem trajnih naloga. U razgovoru s bankama, shvatili smo da je upravo SDD ono što nam najviše odgovara jer imamo mogućnost ugovaranja suglasnosti o terećenju, i to s varijabilnim iznosima, izravno s našim članovima“, istaknuo je Ivan Pavić iz  Udruge Naš Hajduk te dodao kako su najveći izazovi s kojima su se na početku suočili bili kako riješiti informatičku podršku za generiranje i praćenje izravnih terećenja. Kako Udruga okuplja isključivo volontere, većinom visokoobrazovane ljude različitih struka i zanimanja, uspjeli smo osigurati izradu kvalitetnog softverskog rješenja, koje se sada uspješno koristi i dalje razvija u suradnji s Udrugom. Uslugu će i dalje koristiti, a uz donacijske programe, razmišlja se i o mogućnosti naplate godišnjih članarina putem izravnih terećenja, što bi bitno pojednostavilo i unaprijedilo sam proces učlanjivanja.

TELE2 je prvi postojeći primatelj koji prelazi na SDD, i to s datumom 9. 10. 2017. „Apsolutno smo spremni za novu uslugu zahvaljujući zajedničkom naporu našeg tima, i IT-a i poslovne strane koja je dogovorila suradnju sa SDD-om te bankama partnerima s kojima već imamo kvalitetnu suradnju, koje su nas informirale o novoj usluzi te o tehničkim uvjetima koje Primatelji plaćanja moraju zadovoljiti“, izjavila je Lidija Bertol iz TELE2. Dodala je kako je najveći izazov pri uspostavi nove usluge bio aneksirati postojeće ugovore s bankama kako bi se definirali potrebni koraci i način prelaska na SEPA izravno terećenje za svaku banku posebno.

Budući da su i TELE2 i banke obavijestili platitelje o prelasku na SDD, u TELE2 uočen je blagi rast poziva povezan s izravnim terećenjima posljednja tri mjeseca. „Platitelji naših usluga dobili su obavijesti o prelasku od svojih banaka, ali i od nas, tako da tijekom kolovoza i rujna bilježimo 25 posto više poziva povezanih s SDD-om. Pozivi su uglavnom informativnog karaktera, odnosno moraju li oni nešto poduzeti kako bi se nastavilo plaćanje izravnim terećenjem i sl.“, dodala je Lidija Bertol.

Predstavnici banaka su naglasili kako predstoji daljnja promocija usluge u široj javnosti i ponuda novim primateljima i novim platiteljima. Hrvatski SEPA forum (HSF) (sudionici su Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka, Financijska agencija, Ministarstvo financija, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora; HGK predsjedava HSF-om) dosad je organizirao više od 60 radionica širom Hrvatske, a s organiziranjem radionica nastavit će se i ubuduće.

Očekuje se da će se usluga SEPA izravno terećenje svakim danom sve više koristiti zbog jedinstvenih pravila, jednostavnosti i transparentnosti te da će primatelji plaćanja i platitelji prepoznati prednosti ove usluge koja im može biti izvrstan način plaćanja računa te da će se zbog optimizacije vlastitih procesa odvažiti na razvoj usluge u svojim okvirima. U prilog tome idu i pozitivna iskustva prvih korisnika te iskustva drugih članica EU, posebice Njemačke koja ima više naloga izravnih terećenja od „klasičnih“ naloga za plaćanje – kreditnih transfera.

Sva pripadajuća dokumentacija i detaljnije informacije mogu se pronaći na internetskoj stranici SEPA projekta www.sepa.hr.