Rezultati županijskoga gospodarstva u 2016. godini i usporedba s drugim hrvatskim županijama


Objavljeno: 11. 07. 2017. , Ažurirano: 18. 07. 2017.


Pregled gospodarskih kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini, razvojne raznolikosti županija te trendovi u hrvatskom gospodarstvu bile su glavne teme sjednice Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Split, održane 14. srpnja u splitskoj Komori.

Mirjana Čagalj, v. d. predsjednice Vijeća i ŽK Split, je govoreći o stanju u županijskom gospodarstvu prema rezultatima poslovanja tvrtki u 2016. godini izrazila zadovoljstvo činjenicom da su gotovo svi pokazatelji pozitivni. ''Tvrtke iz Splitsko-dalmatinske županije su u prošloj godini ostvarile pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 1,1 milijarde kuna, a osobito veseli činjenica da je taj pokazatelj povećan gotovo za četvrtinu u odnosu na rezultat ostvaren u 2015. godini'', rekla je Čagalj.

Naglasila je da županijsko gospodarstvo i dalje raste, u velikoj mjeri zahvaljujući turizmu, te da bi pozitivne trendove trebalo iskoristiti za jačanje drugih djelatnosti koje su, za razliku od turizma, manje osjetljive na vanjske utjecaje.

Detaljan pregled poslovanja županijskih tvrtki u prošloj godini iznijela je Vesna Friedl, direktorica ŽK Split. U 2016. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji je poslovalo 12.725 poduzetnika, koji su zapošljavali 74.741 radnika te su ostvarili 43,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i 41,7 milijardi kuna ukupnih rashoda. Dobit razdoblja, u iznosu od 2,7 milijardi kuna, povećana je za 4,6% u odnosu na 2015., dok su gubici razdoblja iznosili 1,6 milijardi kuna, 5,8% manje nego 2015. Pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 1,1 milijardu kuna čini 4,7% ukupne neto dobiti RH.

Pozitivni gospodarski trendovi očituju se i u sve manjem broju nezaposlenih, povoljnijim rezultatima u turizmu (povećanje turističkih dolazaka za 10,7% i noćenja za 12%) te u pozitivnom saldu vanjskotrgovinske razmjene (povećanje od 16,5% u odnosu na 2015.).

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, govorio je o trendovima u hrvatskom gospodarstvu te predstavio razvojne raznolikosti hrvatskih županija i njihove gospodarske potencijale, s naglaskom na Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naime, HGK je izradila opsežnu analizu velikog broja statističkih podataka kako bi se utvrdilo postojeće stanje i trendovi, a sve radi upoznavanja snaga pojedinih županija i mogućnosti za poticanje razvoja.

''Hrvatsko gospodarstvo, pa tako i splitsko-dalmatinsko, još uvijek nije doseglo razinu iz 2008. godine. Prema HGK-ovu indeksu gospodarske snage, dobivenom na osnovi više gospodarskih parametara, na popisu od 21 županije (20 županija i Grad Zagreb), Splitsko-dalmatinska županija nalazi se na 13. mjestu i pala je za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu. Tome je pridonijelo smanjenje neto dobiti poduzetnika po zaposlenom i relativno spori rast plaća'', rekao je Savić.

Pozitivni su pokazatelji da, nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinska županija ima najveći broj poduzetnika, najveću apsolutnu vrijednost depozita, najveći stambeni fond te najveći apsolutni broj diplomiranih studenata.

Osim toga, Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županije čine ukupno 50% gospodarstva Hrvatske, što govori o relativnoj snazi županije.