Temeljem inicijative Hrvatske gospodarske komore i njenih članica iz prehrambeno-prerađivačkog sektora, danas je u Uredu predsjednika RH održan sastanak s predsjednikom RH dr. Ivom Josipovićem. Sastanku su nazočili predstavnici  vodećih prehrambeno-prerađivačkih tvrtki; Agrokora,  Adris grupe, Atlantic grupe, Dukata, Kraša, Podravke i Vindije. Cilj sastanka bio je upoznati predsjednika RH sa promjenama u poslovanju prehrambeno-prerađivačkog sektora i moguće negativne posljedice koje će proisteći istupanjem RH iz članstva u Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA) i pristupanjem Europskoj uniji 01. srpnja 2013. godine i dosadašnjim aktivnostima u suradnji s nadležnim tijelima. Pristupanje RH jedinstvenom europskom tržištu za posljedicu će imati pad carina pri uvozu iz EU, ali i pad brojnih drugih troškova pri uvozu (nema kontrola pri uvozu, roba koja je puštena u promet u jednoj zemlji članici automatski se pušta u promet u svim zemljama članicama, nema troškova certifikata i sl.). Hrvatska već sada 70% svojih prehrambenih proizvoda uvozi iz EU, a s obzirom na smanjenje troškova pri uvozu, uvoz će i dalje rasti. S druge strane, neće doći do značajnijeg rasta izvoza u EU. Naime, Hrvatska već sada ima gotovo u cijelosti slobodan izvoz prehrambenih proizvoda u EU, a na ovo tržište izvozi se oko 570 milijuna USD hrane. Da bi Hrvatska izvezla značajnije količine hrane na EU tržište potrebne su značajne investicije kako u proizvodnju tako i u marketing ovih proizvoda, naglašeno je na sastanku. Ono što je predstavlja posebnu opasnost jest rast carina pri izvozu na tržište zemalja CEFTA-e. Na ova tržišta Hrvatska godišnje izveze oko 645 milijuna USD hrane, dakle za 75 milijuna USD više nego što izvozi u EU. Da bi se donekle ublažile negativne posljedice ulaska u EU, potrebno je osigurati izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između zemalja članica CEFTA-e i EU najkasnije danom ulaska. Čak i tada će hrvatski proizvodi biti u lošijem položaju nego što su sada jer će se naši proizvodi izvoziti pod jednakim uvjetima s ostalim zemljama članicama EU, a Srbija, koja nam je glavni konkurent na ovim tržištima, će zadržati povoljniji tretman. Valja naglasiti da su hrvatske prehrambene tvrtke vodeći ulagači u regiju. Ukupno je u zemlje CEFTA-e Hrvatska od 1993. do kraja rujna 2011. godine uložila 1,176 milijarde eura, što je 30% ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo. Najviše je uloženo u BiH koja je na drugome mjestu u ukupnim hrvatskim izravnim ulaganjima sa 14%, dok je na trećemu mjestu Srbija s udjelom od 13%. Na sastanku je poseban naglasak stavljen na žurne izmjene važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i zemalja CEFTA-e (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije) kao i na povećanje diplomatskih aktivnosti prema zemljama članicama Europske unije jer će i one imati interes prilikom ugrađivanja hrvatskih koncesija u sporazume o stabilizaciji i pridruživanju EU sa pojedinim zemljama CEFTA – e. Također je naglašena i spremnost hrvatskog gospodarstva, kao najvećeg ulagača u regiji, u pružanju pomoći zemljama regije radi što bržeg dostizanja standarda koje EU pred njih stavlja.