Prijevoznici cestovnog prometa Krapinsko-zagorske županije donijeli konkretne prijedloge rješenja svojih problema


Objavljeno: 16. 02. 2017. , Ažurirano: 16. 03. 2017.


U ŽK Krapina je 23. veljače održan sastanak prijevoznika Krapinsko-zagorske županije na čijem su dnevnom redu bili liberalizacija tržišta, uvjeti poslovanja na tržištu Europske unije te nedostatak i mobilnost radne snage u prijevozničkoj djelatnosti.

Djelatnost cestovnog prometa Krapinsko-zagorske županije značajan je čimbenik na hrvatskom tržištu prijevoza robe i putnika, ali i na konkurentnom tržištu Europske unije.

Broj registriranih tvrtki u Krapinsko-zagorskoj županiji u djelatnosti prijevoza robe i putnika kontinuirano raste. U 2015. godini poslovale su 92 tvrtke, što je za 16% više u odnosu na godinu ranije.

Ukupni su prihodi iznosili 630,6 milijuna kuna te bilježe povećanje od 22% u odnosu na godinu ranije, dok su prihodi u istoj djelatnosti na razini Hrvatske porasli za 7%. Ostvarena je bruto dobit u iznosu od 58 milijuna kuna, što je povećanje od 168% u jednoj godini, a prosječna je mjesečna neto plaća po zaposlenome u 2015. godini iznosila 3.777 kuna. Investicije su iznosile 127,2 milijuna te bilježe porast od 163% u odnosu na godinu ranije. 

Liberalizacija tržišta

Liberalizacija tržišta i ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju donio je prijevoznicima brojne prednosti, kao što su neograničen pristup tržištu Europske unije bez dozvola, što je dotad bio značajan problem zbog troškova njihova pribavljanja i administrativnih prepreka. Također, znatno se smanjilo vrijeme obavljanja usluge prijevoza zbog uklanjanja kontrola na graničnim prijelazima.

Ipak, s vremenom su pojedine članice EU počele provoditi nacionalne zakone radi zaštite tržišta radne snage. Naime, 2016. godine Njemačka i Francuska usvojile su zakone o primjeni minimalne plaće pri obavljanju prijevozničkih djelatnosti na njihovu teritoriju, koji donose stroga izvršna i administrativna pravila, a gotovo je istu mjeru donijela i Austrija početkom 2017. godine.

Dakle, svi strani prijevoznici, osim prijevoznika u tranzitu (oni koji samo prolaze kroz Austriju i ne obavljaju utovar ili istovar robe na tom području) obvezni su za svakog vozača izvršiti prijavu na online formularu prije početka izaslanja u Austriju. Vozač je za cijelo vrijeme prijevoza u Austriji obvezan primati minimalnu plaću predviđenu austrijskim zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom za djelatnost prijevoza robe, pa makar će tamo provesti, na primjer, tek 1 sat.

Pri obavljanju prijevoza u Austriji vozač je obvezan u kamionu u papirnatom ili elektroničkom obliku imati dostupnu ovu dokumentaciju prevedenu na njemački jezik: prijavu o izaslanju zaposlenika u Austriju, Ugovor o radu, A1 obrazac mirovinskog osiguranja, platnu listu (što je protuzakonito), potvrdu o isplati plaće te dokument o klasifikaciji radnog mjesta u vezi s platnim razredom prema austrijskom kolektivnom ugovoru. Također, dužan je dati informaciju o mjestu utovara i/ili istovara.

Postoje naznake da se slični nacionalni zakoni planiraju uvesti u Italiji i Mađarskoj te da se priprema i niz novih mjera.

Ostale zakinute države EU, ujedno i Hrvatska, potpisale su peticiju kojom se protive uvođenju takvih diskriminirajućih zakona. Međutim, Njemačka, Francuska i Austrija imaju većinu u Europskom parlamentu, pa je teško očekivati da ukinu navedene zakone.

Stav je prisutnih da vozači nisu izaslani radnici, a ovakve direktive trebale bi se odnositi na izaslane radnike koji obavljaju posao i imaju prebivalište u nekoj od država u kojoj je uveden zakon o minimalnoj plaći. Vozači su mobilni radnici koji djelomično rade u toj državi i nemaju točno određeno mjesto rada.

Takve su mjere diskriminirajuće za sve prijevoznike jer smanjuju konkurentnost i tržišno natjecanje, smatraju zagorski cestovni prijevoznici te predlažu da ako se ovaj problem pod hitno ne riješi na razini EU, Vlada RH treba zaštititi nacionalne interese i uvesti recipročne mjere! Na primjer, svi prijevoznici koji ulaze u Hrvatsku trebali bi najaviti svoj dolazak, dati informaciju o mjestu utovara i/ili istovara, priložiti platne liste, obračunati beneficirani radni staž i imati periodični pregled. Pripremljena dokumentacija trebala bi biti na hrvatskom jeziku.

Uvjeti poslovanja na tržištu Europske unije

U srpnju ove godine prestaje zabrana kabotaže za prijevoznike iz Hrvatske u drugim državama EU. U isto će vrijeme strani prijevoznici moći obavljati kabotažu unutar Hrvatske, pa se javlja strah da će strani prijevoznici preuzeti dio posla hrvatskih prijevoznika.

Zemlje u okružju imaju uvedenu zabranu prometovanja nedjeljom za teretna vozila. Kako bi se smanjila konkurentnost stranih prijevoznika, potrebno je po uzoru na zemlje EU u Hrvatskoj uvesti zabranu prometovanja teretnih vozila nedjeljom i praznikom. 

Ako hrvatski prijevoznik u nekoj od država EU napravi prekršaj, njihove mjerodavne službe kaznu šalju na adresu hrvatske prijevozničke tvrtke, a ne vozača, i to na jeziku te države. Stoga je često nužno koristiti uslugu prevoditelja kako bi se kazna mogla podmiriti, što stvara dodatan trošak. U Hrvatskoj se, s druge strane, kazne strancima ne ispisuju na hrvatskom jeziku. Isti princip kažnjavanja i ispisivanje kazni na nacionalnom jeziku nužno je uvesti i u Hrvatskoj jer je hrvatski jezik ravnopravan drugim jezicima EU.

Premda postoji zabrana vožnje kamiona na lokalnim cestama, strani se vozači toga često ne pridržavaju. Stoga prijevoznici apeliraju na MUP da obavlja češće kontrole te propisno kažnjava zabranjenu vožnju po lokalnim cestama.

Nedostatak i mobilnost radne snage u prijevozničkoj djelatnosti

Nedostatak vozača kamiona aktualan je problem s kojim se suočava većina hrvatskih prijevozničkih tvrtki. Naime, vodeće prijevozničke tvrtke imaju stalne otvorene natječaje za zapošljavanje na koje nema prevelikog odaziva.
Jedan je od razloga tome kontinuirani odlazak kvalitetnih vozača s iskustvom u inozemstvo. Privučeni većim iskazanim bruto plaćama u inozemstvu brojni vozači odlaze jer se nedostatak tog kadra u razvijenim zemljama EU stalno povećava pa i one čine sve kako bi privukle nove vozače iz novih priključenih zemalja EU. Situacija se nimalo ne poboljšava nego postaje sve gora bez obzira na to što su prijevoznici u posljednje vrijeme dodatno poboljšali radne uvjete i primanja vozača.

Također, problem se javlja i zbog našeg obrazovnog sustava. Naime, nakon završenog trogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog obrazovanja za vozača, mladi školovani kadar ne može se zaposliti u svojoj djelatnosti do svoje 21. godine, pa završava na HZZ-u ili se zapošljava u drugoj djelatnosti. Stoga ne čudi što je sve manje učenika koji upisuju strukovne škole za vozače jer ovo zanimanje mladim ljudima nije atraktivno.

Prekvalifikacija je također komplicirana, skupa i dugotrajna (šest mjeseci).

Na zavodu za zapošljavanje u Republici Hrvatskoj evidentirani su profesionalni vozači, ali niti jedan nije zainteresiran za rad. Zbog takve fiktivne evidencije na HZZ-u teško se izboriti za povećanje kvota za zapošljavanje stranih vozača. Predviđena je potreba HGK za vozačima u 2017. godini bila između 500 i 1000 vozača, a propisana dopuštena kvota iznosi 300, i to 190 za vozače u teretnom vozilu te 110 za vozače autobusa. U prva dva mjeseca ove godine iskorišteno je već 58% kvota za vozače u teretnom vozilu.

Nadležna ministarstva ne dopuštaju zapošljavanje stranaca izvan propisanih kvota, koje su premale, a procedure za dobivanje radnih dozvola iznimno su dugotrajne i komplicirane. Dok prijevoznici traže i čekaju suglasnosti i dozvole, znatan se broj vozača iz okolice zapošljava bez problema u Sloveniji i drugim zemljama EU. Vrlo brzo će i u Srbiji i BiH eskalirati problem s vozačima, pa je pitanje tko i kako će u Hrvatskoj nastaviti poslovanje bez nužne radne snage.

Također, ako se pokrene postupak izdavanja kvote, a do zaposlenja ne dođe ili ako vozač nakon zaposlenja ode iz tvrtke, kvota se smatra iskorištenom.

Cestovni prijevoznici Zagorja dali su sljedeće prijedloge za rješavanje ovog problema:

  • Provesti poreznu reformu kojom bi se rasteretila davanja na plaće, što bi onda olakšalo poziciju poslodavaca i omogućilo im da isplaćuju veće plaće.
  • U dogovoru sa sindikatima, kolektivnim ugovorom definirati minimalnu plaću za vozače.
  • Potreban je brz i učinkovit sustav školovanja i prekvalifikacije koji će na tržište redovito izbacivati dovoljan broj novih vozača.
  • Postupak za izdavanje dokumentacije za kvote treba biti brži, maksimalnog trajanja do pet dana. Kvote bi se trebale propisivati kvartalno ili da se omoguće fleksibilne kvote po potrebi, kao u zemljama EU.  
  • Ako se pokrene postupak izdavanja kvote, a kvota se ne iskoristi, treba zakonski omogućiti da se ta kvota nanovo može koristiti. 

U nastavku sastanka prijevoznici su raspravljali o nelojalnoj konkurenciji u prijevozničkoj djelatnosti, smanjenju RTV pristojbe za radioprijamnike u vozilima, smanjenju troškova registracije i mnogim drugim problemima u radu.

Na domaćem tržištu prijevoznici iz teretnog i putničkog prometa bore se s nelojalnom konkurencijom. Naime, neke prijevozničke tvrtke svjesno spuštaju cijene (damping cijene) i posluju s gubitkom radi postupnog osvajanja tržišta. Zagorski prijevoznici postavljaju pitanje potrebe određivanja minimalne cijene korištenja teretnog i putničkog prijevoza kako bi se osigurala egzistencija prijevoznika.

Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika potpisale su Sporazum o suradnji kojim je formirana Zajednička koordinacija hrvatskih cestovnih prijevoznika radi očuvanja sektora prijevoza i jačanja konkurentnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika na domaćem i međunarodnom tržištu. Definirana su bitna pitanja koja se zajedničkim djelovanjem nastoje riješiti pri resornim ministarstvima, kao što su: uvođenje povrata dijela trošarina iz cijene kupljenoga goriva u RH, smanjenje RTV pristojbe koja se plaća za svaki radioprijamnik u vozilu, potreba smanjenja troškova registracije i tehničkog pregleda radi povećanja opće konkurentnosti prijevozništva, odobravanje veće kvote za strane vozače i poticaje za zapošljavanje i stimulaciju prekvalifikacija domaćih vozača, problematiku izvanrednoga cestovnog prijevoza tereta itd.

Također, formirane su radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, u koje su uključeni predstavnici prijevoznika iz djelatnosti teretnog, putničkog te taksi-prijevoza. Radne skupine izradit će prijedlog koji će biti proslijeđen svim prijevoznicima u RH, koji će moći dati svoje prijedloge i komentare.

Navedeni problemi otežavaju poslovanje, povećavaju troškove i smanjuju konkurentnost prijevoznika naspram konkurencije iz EU i zemalja u okružju, upozoravaju zagorski prijevoznici. Oni pozivaju na međusobnu suradnju, donošenje zajedničkih zaključaka i zajednički nastup prema svim relevantnim institucijama da bi prijevoznici učinkovito mogli riješiti svoje probleme i povećali konkurentnost.