Nedo Pinezić, predsjednik ZOT-a, najavljuje vruće teme na trećem Forumu obiteljskog smještaja
Nedo Pinezić, predsjednik ZOT-a, najavljuje vruće teme na trećem Forumu obiteljskog smještaja
Objavljeno: 13. 10. 2016. , Ažurirano: 03. 02. 2017.
Podsjećamo: na prošlogodišnjem se Forumu intenzivno raspravljalo o tome je li potrebno uvođenje energetskih certifikata za domaćinstva, čime smo u konačnici postigli njihovo ukidanje. No, to nisu jedini problemi naših domaćina. I ove godine se okupljamo kako bismo raspravili o aktualnim problemima, a izdvajamo tek neke: komunalna naknada, kontrola bazenske vode, ZAMP, RTV pristojba i dr.
Pokušaji nametanja davanja predviđenih za poslovne prostore "guraju" obiteljski smještaj u sivu zonu, čime vlasti svih razina pilaju granu na kojoj sjede.
Svima su nam već poznate činjenice da je Hrvatska jedan od najvećih demografskih gubitnika u Europskoj uniji, da rapidno pada broj radno aktivnog stanovništva, ali i da se uspostavom slobodne, demokratske, Republike Hrvatske javna administracija višestruko povećala u odnosu na nekadašnju SR Hrvatsku. Primjerice, otok Krk je nekada bio jedinstvena općina, danas je podijeljen u čak sedam administrativnih jedinica, šest općina i grad Krk. Svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje komunalno društvo, svoju turističku zajednicu, neka i centar za kulturu... svaka općina i grad zasebno razvijaju komunalni standard, svi grade sportske dvorane, nogometna igrališta, planiraju zabavne centre, vodene zabavne parkove itd., a zajedno prema broju stanovnika čine jedan kvart ili jednu mjesnu zajednicu, mjesni odbor u gradu poput Rijeke.
Da ne bi bilo zabune, otok Krk je pritom još najracionalniji jer svih sedam jedinica lokalne samouprave (JLS) imaju jednu komunalnu tvrtku za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda te za vodoopskrbu. U drugim je sredinama stanje mnogo lošije.
Da bi se takav pogon, koji ne podliježe zakonitostima tržišta, održao na životu, on mora realno povećavati svoje prihode. Prihodi se ostvaruju i od pruženih komunalnih usluga koje pružaju komunalne tvrtke, a svaka JLS svoj prihod ostvaruje na temelju Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temeljni izvori financiranja općina i gradova su sljedeći:
- prihodi od vlastite imovine
- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje JLS sama propiše
- upravne pristojbe
- boravišna pristojba (dio)
- komunalne naknade doprinosi i druge naknade
- naknade za uporabu javnih površina,
a mogu biti uvedena i ova davanja:
- prirez porezu na dohodak
- porez na potrošnju
- porez na kuće za odmor
- porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište
- porez na nekorištene poduzetničke nekretnine
- porez na tvrtku ili naziv
- porez na korištenje javnih površina
- prirez na porez na dohodak.
Kako je vidljivo, većina prihoda temelji se na davanjima radno aktivnog stanovništva i aktivnih poslovnih subjekata.
Što se komunalnih naknada tiče, njihov obujam i visinu određuju gradsko ili općinsko vijeće na prijedlog gradonačelnika ili načelnika. Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti, neizgrađenoga građevnog zemljišta.
Naknade za komunalnu djelatnost određuju komunalna trgovačka društva, vlastiti pogoni JLS-a, javne ustanove koje osniva JLS ili ovlašteni koncesionar. Komunalnim djelatnostima se smatraju: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prijevozu, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta.
Kućanstva, domaćinstva ili stanovi i kuće ne pripadaju u kategoriju gospodarsko-poslovnih objekata, a ipak su vlasnici tih objekata kao pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu suočeni s protuzakonitim pokušajima nametanja obaveza koje vrijede za gospodarsko-poslovne objekte.
Potrošnju vode i zbrinjavanje otpada u kućanstvima, domaćinstvima vlasnici, stanovnici plaćaju cijele godine. Stanovnici plaćaju i sve ostale komunalne usluge na temelju mjesta stalnog boravka. Članovi kućanstva, domaćinstva plaćaju i ostale lokalne poreze poput poreza na motorna vozila, na plovila, vez za plovilo, porez na dohodak, prirez na porez na dohodak i slično. Gosti, turisti koji borave u kućanstvu (nekadašnja "kućna radinost"), domaćinstvu ("pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu"), plaćaju boravišnu pristojbu kojoj je namjena poboljšanje uvjeta boravka turista u turističkom mjestu. Od toga, 65% pristojbe ostaje u turističkom mjestu, odnosno općini ili gradu, a od toga se, pak, 30% doznačuje u proračun općine ili grada u svrhu održavanja i poboljšanja komunalne infrastrukture.
Unatoč očitom kršenju zakona, pojedine jedinice lokalne samouprave u raznim dijelovima Hrvatske, pa i u Istri, pokušavaju opteretiti kućanstva, domaćinstva dodatnim nametima. Očito, baš kao i središnja država, pokušavaju održati neodrživi razmjer javnog sektora, javne vlasti, javnih tvrtki i realnog sektora, odnosno radnoaktivnog stanovništva.
Stvaranjem sve većega financijskog opterećenja, svakom novom mikropoduzetniku, novom stanovniku općine ili grada, javne vlasti zapravo proaktivno djeluju na poticaj mlađem stanovništvu za odlazak u inozemstvo i za neizbježan rast sive zone u djelatnostima.
Daleko smo još od poštovanja temeljnih ljudskih prava gdje pojedinac može računati na pravnu zaštitu od predatorskih namjera svih razina vlasti i javnih tvrtki, ali i od prijevara u trgovini, posredništvu i sl. Društvo za zaštitu potrošača još nije ni sjena razvijenim društvima za zaštitu životinja.
Ipak, u svojoj zemlji imamo pravo štiti svoj dom i svoja građanska prava svim zakonom dopuštenim sredstvima. To nam je i obveza.
O ovim i ostalim gorućim temama obiteljskog smještaja raspravljat će se na predstojećem trećemu nacionalnom Forumu obiteljskog smještaja 15., 16. i 17. studenoga u Zadru.
Očekujemo da svi zainteresirani daju svoj doprinos dolaskom u Zadar i sudjelovanjem na FOS-u.
Za sudjelovanje na 3. FOS-u prijaviti se možete online na web-stranici Foruma obiteljskog smještaja.