Predsjednik Udruženja ribarstva HGK Milan Božić
Izvor: HGK

Hrvatska planira do 2023. proizvoditi 5000 tona šarana godišnje


Objavljeno: 21. 09. 2017. , Ažurirano: 21. 09. 2017.


Proizvodnja šarana čini 75 posto ukupne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi

"Samo 35 posto potreba svog tržišta zadovoljava se kroz proizvodnju u EU, a čak 65 posto ribe se uvozi iz trećih zemalja. To je pokazatelj da i slatkovodni uzgoj mora bolje prolaziti u pojedinim zemljama. Samo bi se kroz akvakulturu mogle u potpunosti zadovoljiti potrebe europskog tržišta te zato držim da i ova konferencija mora dati svoj doprinos u ostvarivanju tog cilja.", rekao je predsjednik Udruženja ribarstva HGK Milan Božić na današnjem otvorenju četvrte Međunarodne konferencije o uzgoju šarana u organizaciji HGK.

Božić je naglasio da se očekuje da će Hrvatska sukladno razvojnim planovima do 2023. ostvariti proizvodnju od oko 5000 tona šarana godišnje i predstavio Udruženje ribarstva HGK koje djeluje putem triju grupacija: prerade ribe, ribolova i akvakulture. "Okupljamo više od stotinu društava koja se profesionalno bave ribarstvom, radimo na poboljšanju uvjeta poslovanja i boljem tržišnom položaju djelatnosti. Trenutno u Hrvatskoj djeluje 20-ak uzgajivača šarana, prije rata je uzgajano oko 15.000 tona, a danas proizvodnja iznosi oko 3000 tona, no možemo reći da se ta grana nalazi u fazi tehnološkog oporavka", kazao je Božić, dodavši da na području EU postoji velika potražnja ribe, ali i nedovoljna proizvodnja.

"Posebno mi je drago da će se pričati o EU projektima u ovom polju. Republika Hrvatska ovu granu smatra strateškom jer je jedna od najbrže rastućih proizvodnih grana u zemlji s prosječnim rastom od deset posto. Potencijali i važnost industrije prepoznati su i u Hrvatskoj i na razini EU u sklopu zajedničke politike za ribarstvo na temelju koje je donesen i naš razvojni plan. On se temelji na povećanju proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela održivosti te povećanju njezine konkurentnosti.", izjavila je državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković, dodavši da u Ministarstvu poljoprivrede poštuju tradiciju uzgoja ribe koja postoji od 19. stoljeća, a danas se razvija prvenstveno kroz znanje i entuzijazam naših stručnjaka.

Marija_Vuckovic_1200x675.JPG

Državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković; Izvor: HGK.

Proizvodnja šarana u tom kontekstu je posebno važna jer obuhvaća 75 posto ukupne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi i time slijedi proizvodnju bijele ribe. Vučković je naglasila veliku važnost ribnjaka za razvoj ruralnih područja i poboljšavanje mogućnosti zapošljavanja u tim sredinama, ali i po pitanju ekologije, odnosno očuvanja bioraznolikosti i zaštite od poplava.

Detaljnije je o proizvodnji, uzgoju i tržištu na razini Europe govorio je inženjer s Instituta Stanisław Sakowicz Inland Fisheries Andrzej Lirski, istaknuvši da je šaran najvažnija vrsta u akvakulturi s proizvodnjom od 3,8 milijuna tona godišnje, što je 5,7 posto svjetske proizvodnje ribe. "Šaran se tradicionalno u nekim zemljama srednje i istočne Europe jede za Božić pa je prosinac najvažniji mjesec za trgovinu", pojasnio je, dodavši da šaran ulazi u deset najvažnijih uzgojnih vrsta Europe i po vrijednosti trgovine (9. mjesto) i proizvedenoj količini (6. mjesto).

Zanimljivo je da su migracije građana s europske periferije u zemlje tzv. stare Europe potaknule potrošnju šarana i na tim tržištima. U 2015. godini je u Europi proizvedeno 71.210 tona običnog šarana, od čega se izvozi 17.260 tona, dok se uvoz kreće oko 19.110 tona. Uzgoj je trenutno u porastu, a tržište Unije raste za oko 9 posto u zadnjih deset godina. Najviše se šarana pojede u Mađarskoj, oko 1,16 kilograma po stanovniku godišnje, slijede Bugarska i Rumunjska, a u Hrvatskoj se jede 0,4 kg godišnje. Od 2009. do 2015. šaran se prodavao u prosjeku za dva eura po kilogramu. Najskuplji je bio u Poljskoj, a najjeftiniji upravo kod nas.

Konferencija koja se tradicionalno održava svake dvije godine nastavlja se i sutra, a razgovarat će se o brojnim aktualnim temama kao što su percepcija potrošača, novi strateški trendovi u razvoju, važnost uzgajališta u očuvanju ekosustava, ali i ekonomski gubici uzrokovani kormoranima, klimatskim promjenama, itd. Također, bit će riječi i o bolestima te opasnostima prilikom uzgoja šarana, ali i o trenutnim europskim projektima u ovom području.