Grupacija dimnjačara - najčešća pitanja

Kada zvati dimnjačara?

Dimnjačara treba zvati:

  • kada dimnjak dobro ne vuče ili uopće ne vuče;
  • kada senzor na plinskom trošilu upozorava na nepravilan rad dimnjaka;
  • kada kod uportebe plinskog trošila dolazi do vlaženja glatkih površina u prostoru i postoji mogućnost da je riječ o povratu dimnih plinova;
  • kada iz dimnjaka osjetimo neugodan miris;
  • kada čujemo da se nešto urušava u dimnjaku;
  • kada dođe do provlaživanja dimnjaka;
  • nakon nastanka požara u dimnjaku;
  • prije priključivanja novog trošila na korišteni dimnjak;
  • prije priključivanja trošila na novi ili nekorišteni dimnjak;
  • pri namjeri promjene ložišta i/ili vrste goriva, kada je nužno ishoditi pozitivni nalaz o dimnjaku i tek onda krenuti u financijske troškove oko namjeravanog.

 
Koje radnje nisu poželjne bez suglasnosti dimnjačara i što otežava dimnjačarsku djelatnost? 

  • spajanje trošila na dimnjak bez znanja područnog dimnjačara;
  • promjena vrste goriva bez znanja područnog dimnjačara;
  • nemogućnost pristupa svim dijelovima dimnjaka;
  • nemogućnost demontaže dimovodne (priključne) cijevi;
  • izrada novog priključka na već postojećim dimnjacima bez znanja područnog dimnjačara;
  • izvođenje raznih vrsta sanacija dimnjaka bez znanja područnog dimnjačara;
  • izgradnja novih dimnjaka bez znanja područnog dimnjačara.

Sve od navedenoga rezultira dovođenjem u opasnost ljudskih života i materijalnih vrijednosti te u pravilu prouzrokuje povećane materijalne troškove u održavanju dimnjaka i u suprotnosti je sa zakonima, odredbama i normama u RH.

Zašto dimnjačar mora čistiti moj dimnjak?

Prije spomenutim Zakonima propisano je redovno održavanje dimnjaka i ložišta. Svi korisnici, čak i oni koji ne koriste ložišta, podliježu gore navedenim Zakonima u kojima je propisana redovita godišnja kontrola građevinskog stanja i čišćenja dimnjaka bez obzira na to je li on u uporabi ili nije.

Koja su prava stanara?

Pravo na sigurnu i kvalitetnu dimnjačarsku uslugu, pravo na neovisno savjetovanje pri izgradnji sustava grijanja.

Koje koristi imaju građani od dimnjačara?

Zaštitu od požara, sigurnost uporabe ložišnog postrojenja, zaštitu okoliša, neovisno savjetovanje (odabir vrste goriva, ložišta i dimnjaka), ušteda energije.

Koje su obveze stanara?

Na zahtjev ovlaštenog dimnjačara obavijestiti ga o broju i vrsti ložišta i dimovodnih objekata te o terminima korištenja ložišta i omogućiti pristup svakom ložištu i dimovodnom objektu, dopustiti čišćenje u rokovima prema Odluci o radu dimnjačarske službe.

Koje su obveze ovlaštenog dimnjačara?

Obaviti stručnu i odgovornu kontrolu i čišćenje dimovoda i ložišta, obavijestiti korisnika odnosno distributera plina o neispravnosti odvođenja dimnih plinova, poštovati pravo na zaštitu osobnih podataka korisnika usluga, izdati račun za učinjenu uslugu.

Koliko često se mora kontrolirati i čistiti dimovodni objekt, odnosno uređaj za loženje?

Definirano je Odlukom o dimnjačarskoj djelatnosti (ovisno o klasi ložišta – B, C, odnosno o vrsti goriva).

 

Trebaju li dimnjačari održavati zrakodimovode na C i kondenzacijskim ložištima i u kojim intervalima? Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu – djelatnost dimnjačarstva je i kontrola uređaja za loženje.

Kako su tzv. C trošila uređaji za loženje isti ne mogu biti izuzeti iz Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova.

 

Treba li raditi analizu dimnih plinova i na kojim trošilima? Koji su benefiti krajnjem kupcu uslijed održavanja zrakodimovoda i redovnog provođenja analize DP?

Analiza dimnih plinova se treba raditi kod svih uređaja za loženje , te ista treba biti definirana Odlukom o obavljanju dimnjačarskim cjenikom te ista treba biti definirana i Cjenikom. Ukoliko nije definirana Odlukom /Cjenikom , nije niti obvezna.       Benefit je igurnost ( zaštita od požara, sprečavanje trovanja, smrtnih slučajeva) i mogućnost uštede energije

 

 Kada taj djelatnik završi prekvalifikaciju, da li je s diplomom Obrtničke škole, u mogućnosti obavljati dimnjačarske usluge u našem d.o.o. do polaganja majstorskog ispita, premda nemamo majstora dimnjačara?

Osoba koja uredno završi dimnjačarsku školu može obavljati posao dimnjačara, no ne može samostalno otvorit npr. dimnjačarsku tvrtku ili obrt dok ne položi majstorski ispit

 Ako da, da li trebamo kakvo rješenje izvaditi po kojemu nam se to odobrava, a koje će nam biti pokriće do trenutka dok ista osoba ne položi majstorski ispit za dimnjačara?

Diploma dimnjačarske škole je dokaz o stručnosti osobe.

 

Da li mu odmah nakon prekvalifikacije možemo dati ugovor o radu za dimnjačara, ili tek nakon majstorskog ispita?

U dimnjačarskim tvrtkama je praksa da osobe do završetka škole budu zaposleni pod kvalifikacijom „pomoćnog dimnjačara“ a nakon završetka može dobit ugovor o radu za kvalifikaciju dimnjačara.

 

Na području koncesije imamo dosta zgrada kojima upravlja komunalno poduzece i koje imaju predstavnike stanara. Pitanje je kakav dokument izdati u kojem cemo opisati stanje dimnjaka i nedostatke i da li ga posebno naplaćivati, te koliko?

 RH s obzirom da nije unificiran Pravilnik o načinu obavljanja dimnjačarskih poslova , lokalna uprava u Odluci o obavljanju dimnjačarskih poslova je dužna definirati naziv dokumenta koji izdaje dimnjačar nakon obavljenog posla (  npr. dimnjačarski stručni nalaz ). Isti treba korisniku dati informaciju o stanju dimovodnog objekta i uređaja za loženje. Uz nalaz potrebno je izdati i račun o izvršenoj usluzi.

Za izvedbu istih na tržištu se koriste i aplikacije koje su ili izradili sami vlasnici dimnjačarskih tvrtki / obrta ili informatičke tvrtke.

 

Mi smo jedna dimnjačarska tvrtka i imamo problem. Zbog proširenog obujma posla nastalog kvalitetnim pružanjem naših dimnjačarskih usluga te vodeni isključivo propisanim zakonom o komunalnim djelatnostima primorani smo zaposliti još stručnih i kvalificiranih dimnjačara. Nakon višemjesečne potrage na svim mogućim platformama te svakodnevnim kontaktiranjem i konzultiranjem sa zavodom za zapošljavanje naša potraga za kvalificiranim dimnjačarom u Republici Hrvatskoj očito završava.Igubili smo svaku nadu da u Hrvatskoj postoji takva kvalificirana osoba, pa i ako postoji očito ljudi u našoj državi ne žele raditi. Igrom slučaja naišli smo na radnika sa potrebnim kvalifikacijama i dimnjačarskim znanjem za obavljanje te djelatnost,koji je voljan radit za naše poduzeće , ali tek tu nastaje problem.

Naime radnik kojeg bi mi isključivo zbog njegove kvalifikacije i znanja sa zadovoljstvom zaposlili i skratili si muke je državljanin Republike Bosne i Hercegovine i naravno ne može se zaposliti u Republici Hrvatskoj bez radne dozvole.Išli smo od vrata do vrata i samo se vrtimo u krug.Uputili su nas kod Vas, stoga Vas ovim putem molimo da nam kažete šta nam je činiti i da nam nekako pomognete da zaposlimo tog radnika.

 

Zakonom o strancima propisano je da stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako Zakonom nije drugačije propisano.

Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se strancu dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj , a izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote.

Vlada Republike Hrvatske Odlukama o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017. nije obuhvatila zanimanje kvalificiranog dimnjačara.

 Predlažemo, prema iskustvima članica Grupacije dimnjačara, da razmotrite mogućnost prekvalifikacije postojećih dostupnih radnika, državljana RH ili mogućnost školovanja dimnjačara. Za takve programe prekvalifikacije radnika osigurane su lokalne i državne subvencije.

 

 

 

 

 

Contacts

  • Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Adresa: Draškovićeva 45 10000 Zagreb Email: graditeljstvo@hgk.hr Tel: +385 1 460 6707 Tel 1: +385 1 461 9250 Fax: +385 1 460-6734
  • Marko Cindrić Senior Expert Associate Tel: 00385 1 4606832 Email: mcindric@hgk.hr
  • Dejan Lončarić Head of the Group Tel: 00 385 1 4606832 Email: mcindric@hgk.hr