21. Međunarodni sajam SASO 2017, okrugli stol, tradicija gradnje nebodera u Splitu

U sklopu bogatog programa stručnih konferencija i gospodarskih susreta o tradiciji gradnje nebodera u Splitu razgovaralo se na okruglom stolu u sklopu 14. Dana arhitekata.

Hrvatska gospodarska komora, kao kuća hrvatskoga gospodarstva, među svojim temeljnim zadaćama ima promicanje i afirmiranje članica te cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva u zemlji i inozemstvu. Tu zadaću dobrim dijelom obavlja putem sajmova koji pokazuju svoju prednost pružanjem mogućnosti neposredne komunikacije. Jedan je od ciljeva podrške svakako i vizualno označavanje prepoznatljivim znakovima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta kojima nastojimo promicati najkvalitetnije u hrvatskom gospodarstvu, od proizvoda do pružanja svih vrsta usluga, istaknula je u uvodnom obraćanju direktorica splitske Županijske komore Vesna Friedl.

Bilježimo prve pozitivne pomake u stanogradnji. Želja nam je da se na ovom stručnom skupu jasno identificiraju aktualni problemi, ali i definiraju moguća rješenja, što je od iznimne važnosti i za oporavak i daljnji razvoj građevinarstva, arhitekture, energetike i komunalnoga gospodarstva i za razvoj grada, život svih nas u Splitu i regiji, istaknula je.

Jadranka Kiš, viša stručna savjetnica Sektora za graditeljstvo HGK, govorila je o segmentu arhitekture kao poduzetništva. Svjesni da je djelovanje arhitekata u prostoru od velikog značaja s dugoročnim utjecajem na kvalitetu prostora i života ljudi. U Hrvatskoj gospodarskoj komori bavimo se rješavanjem problema na koje poduzetnici nailaze i promicanjem arhitekture kao struke, naglasila je. Želja je preispitati utjecaje gradnje nebodera s turističko-sociološkog aspekta, refleksije na prostor grada i regije, prikazati tipove nebodera koje grad ima i potencijale koji se iz njih rađaju.

Sudjelovanje uvaženih stručnjaka iz drugih relevantnih struka nužno je u potrazi za novim obrascima u procesu strateškog planiranja prostora grada, turizma i održivog razvoja.

Panorama grada već je desetljećima prepoznatljiva po visokoj gradnji. Split ima dobru poziciju, poželjno je mjesto za život, no donošenje urbanističke i prometne strategije nužnost su za daljnji razvoj grada i prateće infrastrukture, upozorila je.

Neno Kezić, šef Katedre za arhitektonsko projektiranje na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG), naglasio je kako se nakon terorističkog napada 11. 9. u Americi mislilo da je to kraj gradnje nebodera, pokazali su se kao nesigurni. Postavljalo se pitanje zbog čega su teroristi srušili Towerse, a ne Kip slobode, koji bi zbog simbolike bio bolja meta. Jedan je od odgovora bio da su namjerno ciljali nebodere jer se oni više nikada neće izgraditi isti, nije ih lako obnoviti.

Neboder multiplicira gradsku parcelu, čini je vrjednijom, no po definiciji je neboder zgrada viša od 100 metara, po tome Split nema nebodera. Svaki neboder želi biti prepoznatljiv, želi biti ikona, istaknuo je.

Dražen Pejković je u svojem izlaganju dao pregled izgradnje visokih zgrada u Splitu tijekom povijesti, naglasivši pritom simboliku današnjeg dana na koji je 1970. godine započela izgradnja Splita 3, bisera arhitekture moderne.

Akademik Dinko Kovačić, jedan od nagrađivanih arhitekata Splita 3, pojasnio je smisao i svoje viđenje arhitekture. Ona mora služiti da građanima omogući bolji život, pritom ostavlja trag: „Arhitektura je u betonu ispisana povijest“, naglasio je. Kuće su kao i ljudi, na prozore gleda kao na oči, kroz njih čita nekakvu osobnost.

Nebodere ne bi trebalo izdvajati kao nešto posebno. Gradili su se za ljude koji su došli u Split tko zna otkud, kao vjetrom nošeni, nepripremljeni za takav život. Odnosi među ljudima su, zapravo, ono najvažnije: „Uvijek sam nastojao postići zajedništvo prostora i ljudi jer to mora biti program za svaku arhitekturu“, poručio je Kovačić.

Ante Kuzmanić, prodekan na Studiju arhitekture FGAG-a Split, govorio je o svojim projektima. Na Kili su stanari, uskraćeni za prateće sadržaje, u konačnici zadovoljni zgradama, unatoč tome što je uređeno samo 200 metara ceste, otpala izgradnja dječjeg vrtića, zdravstvene ustanove, parka, od projektiranog je zadržan samo jedan drvored, no nije sigurno hoće li i ta stabla izrasti jer ispod ide kanalizacija. Kod projektiranja nebodera na križanju Bušićeve i Poljičke izvukao je poslovne zgrade prema Poljičkoj i tako stvorio interni protok.

Sudeći po iskustvu, ljudi ne zaziru od života u neboderima, najbolje se prodaju stanovi na višim katovima, a kupuju ih uglavnom ljudi bolje platežne moći. Cijenu stana u Splitu određuju položaj u gradu i orijentacija, pritom nije važno da ona bude južna već da stan gleda na more, pojasnio je.

Otto Barić iz Otto Baric & Partner Architecture Zagreb, predstavio je natječajne radove i realizaciju projekta Zagreb Tower te usporedio pozicioniranje nebodera u prostoru Zagreba s gradnjom nebodera na križanju Dubrovačke i Ulice Domovinskog rata u Splitu. Šire gledano, tornjevi se uvijek grade iz dva razloga: zbog skupe cijene zemljišta, što kod nas još uvijek nije toliko naglašeno, ili kao vertikale u prostoru koje označavaju važne fokusne točke u Strategiji urbanističkog planiranja razvoja grada. Dakle, jasna je vizija gdje se takva gradnja može dogoditi.

Poslovni neboderi, West Gate, u ekonomskom i društvenom kontekstu, mijenjaju vizuru grada. Iako se broj etaža višeg nebodera u izgradnji trenutno propitkuje, dok ne započne gradnja Spaladium Towera on će nositi titulu najviše građevine u gradu. Jedna je od ideja potekla od stanovnika ljudima omogućiti, uz simboličnu naknadu, uživati u panorami grada i okolice.

Robert Plejić, docent na FGAG-u Split, govorio je o iskustvima gradnje nebodera i njihovu utjecaju na cjelokupnu sliku grada. U izlaganju se osvrnuo na sve važnije građevine i zaključio da je Split dobro prošao sa svojim neboderima, ponajviše zahvaljujući kvaliteti svojih urbanista i arhitektima poput Stanka Fabrisa i Ivana Vitića, Ive Radića, Frane Gotovca i drugih.

Sanja Stanić s Odsjeka za sociologiju FGAG-a Split, u svojem se izlaganju osvrnula na utjecaj gustoće stanovanja u neboderima u sociološkom smislu. Istaknula je da je visoka gradnja u sociologiji uglavnom kritizirana, no mora se pritom uzeti u obzir činjenica da su neboderi u Splitu, u ono vrijeme u kojem su građeni, izuzetno kvalitetno i komforno rješavali potrebe stanovništva. Istraživanja pokazuju da vizure, svježi zrak, negacija buke imaju svoje prednosti, osobito kod mlađe populacije, no stariji ljudi ipak su skloniji životu u nižim i manjim zgradama, naglasila je.

2.jpg

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

S konkretnim će zaključcima okruglog stola biti upoznati svi sudionici i nadležne institucije.

Kontakti

  • Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Adresa: Draškovićeva 45 10000 Zagreb Email: graditeljstvo@hgk.hr Tel: +385 1 460 6707 Tel 1: +385 1 461 9250 Fax: +385 1 460-6734
  • Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Tel: +385 (0)1 460-6707 Email: graditeljstvo@hgk.hr