Završene zgrade i stanovi – odraz krize i regionalnih razlika

Analiza završenih zgrada i stanova rađena je na temelju podataka DZS-a koji su kvalitetni i vjerodostojni jer su prikupljeni fizičkim obilaskom terena. Korišteni su podaci od 2005. do 2015. godine, koji dijelom obuhvaćaju razdoblje pretkriznog buma u stanogradnji kao i dugotrajno razdoblje krize u kojem je djelatnost građevinarstva spadala među najpogođenije dijelove hrvatskoga gospodarstva. Usporedba četverogodišnjeg prosjeka prije krize i sedmogodišnjeg prosjeka u godinama krize pokazuje da je u kriznim godinama prosječno završavano 40,3% manje zgrada i 48,5% manje stanova s 44,1% manjom površinom zgrada i 44,7% manjom korisnom površinom stanova. U razdoblju krize, u odnosu na pretkrizno razdoblje, znatnije je smanjen broj završenih nestambenih zgrada u odnosu na broj završenih stambenih zgrada pri čemu je, unutar nestambenih zgrada, najviše pao broj završenih zgrada za trgovinu na veliko i malo kao posljedica smanjene kupovne moći stanovništva.

U strukturi stanova prema broju soba u Hrvatskoj prevladavaju dvosobni i trosobni stanovi koji zajedno čine više od polovine završenih stanova u svim promatranim godinama. Rast prije krize i pad u krizi bio je izraženiji kod malih stambenih jedinica, osobito u gradskim naseljima, što je dijelom posljedica činjenice da se u vrijeme prosperiteta ulaganje u stanove afirmiralo kao oblik ulaganja, odnosno štednje stanovništva. Svi stanovi, završeni u 2005. godini i poslije, bili su opremljeni električnom strujom, vodovodom, kanalizacijom, zahodom i kupaonicom. Opremljenost stanova se poboljšava pa raste udio stanova s dizalom, centralnim grijanjem i kuhinjom većom od četiri četvorna metra. Na ukupna kretanja u stanogradnji dijelom je utjecala i država provedbom svojih programa (obnova objekata stradalih u Domovinskom ratu, sanacija posljedica poplave i POS) putem kojih je u razdoblju od 2005. do 2015. godine završeno oko 7,7 tisuća stanova ili 4,3% od ukupno završenog 176 941 stana. U 2015. godini još nije bio zabilježen zamjetniji oporavak, ali ohrabruje porast broja završenih stanova te, zbog pozitivnijih kretanja u turizmu i industriji, porast broja završenih hotela i sličnih zgrada, porast broj uredskih zgrada te rast broja industrijskih zgrada i skladišta.

Podatci po županijama pokazuju znatne regionalne razlike u kretanju broja i površine završenih zgrada i stanova te u njihovim strukturnim karakteristikama. Tako je u razdoblju od 2005. do 2015. godine najveći je broj zgrada završen u Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji. Prema smanjenju broja završenih zgrada u krizi u odnosu na pretkrizno razdoblje prednjače Grad Zagreb te Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija. Zagrebačka županija je jedina županija u kojoj je u krizi zabilježen rast jednog segmenta završenih zgrada – riječ je o rastu broja završenih nestambenih zgrada za 3,6%.

Slična je situacija i s brojem završenih stanova pa je u razdoblju od 2005. do 2015. godine najviše stanova završeno u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Smanjenje broja završenih stanova u razdoblju krize bilo je najizraženije u Gradu Zagrebu,  Šibensko-kninskoj, Požeško-slavonskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Mogućnost postupnog izlaska iz krize stanogradnje nagovješćuje činjenica da je u 2015. godini u osam županija zabilježen rast broja završenih stanova, pri čemu se u Koprivničko-križevačkoj i Zadarskoj županiji taj rast protegao na posljednje dvije godine.

Dugogodišnja kriza snažno je smanjila investicijsku i građevinsku aktivnost i time praktički prepolovila gradnju zgrada i stanova. Stoga će povratak na pretkrizne razine biti postupan i dugotrajan proces koji će ovisiti o brzini gospodarskog oporavka zemlje, ali i o demografskim trendovima na kojima se temelji dio potražnje za stambenim prostorom. Naime, procjenjuje se da se u Hrvatskoj od popisa stanovništva u 2011. godini do 2015. godine broj stanovnika smanjio za 77 tisuća (prema procjenama DZS-a) ili za -1,8%, dok je istodobno stambeni fond povećan za 47,8 tisuća stanova, odnosno za +2,2%.

Kontakti

  • Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Adresa: Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Email: bankarstvo@hgk.hr Tel: +385 1 456 1514 Fax: +385 1 456 1535 direktor: Zvonimir Savić
  • Odjel za makroekonomske analize Adresa: Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Tel: + 385 1 482 8373 direktor Sektora: Zvonimir Savić
  • Odjel za makroekonomske analize Tel: +385 (0)1 482-8373 Email: makroekonomija@hgk.hr