Rast troška rada brži u EU10 nego u Hrvatskoj

Pixabay
Indeks troška rada (LCI), kojega kvartalno objavljuje Eurostat, kratkoročni je pokazatelj promjene troška sata radne snage za poslodavca. Izračunava se dijeljenjem troškova rada s brojem radnih sati (trošak rada obuhvaća plaće i dohotke zaposlenika te ostale rashode poput socijalnih doprinosa, ali ne obuhvaća troškove stručnog usavršavanja ili druge troškove kao što su troškovi zapošljavanja, troškovi radne odjeće i sl.). Ovaj indeks obuhvaća sve djelatnosti osim poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, privatnih kućanstava koja obavljaju djelatnost te djelatnost ekstra teritorijalnih organizacija.

U trećem je kvartalu nominalni trošak rada po satu u EU porastao na godišnjoj razini za 2,1%. To je nešto sporije u odnosu na godišnji rast u prethodnom kvartalu, a više su porasli ostali izdaci (2,3%) nego plaće i dohoci (2,1%). Najveći rast je zabilježen u sektoru usluga (2,6%), a najniži u industriji (2,0%). Godišnji rast troška rada u Hrvatskoj (4,9%) ostao je znatno iznad prosjeka EU, no ujedno i ispod dinamike rasta u članicama iz srednje i istočne Europe EU10 (osim Poljske koja je bila tek neznatno ispod Hrvatske, na razini rasta od 4,8%) u kojima je ujedno ostvaren i najveći rast u EU. U Hrvatskoj je, kao i na razini cijele EU, rast bio nešto više izražen kod ostalih izdataka za zaposlene (5,1%) koji čine oko 15% ukupnog troška rada, nego kod plaća (4,9%), a gledano prema sektorima, rast je bio najdinamičniji u građevinarstvu (6,4%). Ipak, ove podatke treba uzeti sa zadrškom, budući da se za Hrvatsku u posljednje dvije godine oni samo procjenjuju.

Kako je sa stajališta poduzeća rad trošak, on je ujedno i važan čimbenik konkurentnosti poduzeća, a njegovu razinu i promjene treba promatrati u kontekstu rasta i razine produktivnosti te gospodarske snage (standarda) i rasta pojedine ekonomije. Hrvatska u usporedbi sa članicama EU10 ima nominalnu razinu troška rada po satu među najvišima (u 2016. godini je iznosila 10 eura po satu te bila viša za 23% od prosjeka deset promatranih zemalja). Istodobno je razina hrvatske produktivnosti u okviru ovih članica bila među nižima, kao i BDP po glavi stanovnika izražen prema paritetu kupovne moći te dinamika njegova rasta. U tom je kontekstu aktualni rast troška rada u usporedbi dinamika u Hrvatskoj i promatranim članicama EU10 povoljan i ne narušava hrvatsku konkurentnost.

Rast troška rada će i u budućem razdoblju biti pozitivan samo u kontekstu rasta produktivnosti i gospodarske konkurentnosti koja je trenutno najniža u odnosu na članice EU10 (mjerena Globanim indeksom konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma). Pritom će pozitivan pritisak na rast plaća, između ostaloga, proizlaziti iz jačanja učinkovitosti tržišta rada koja je dosad značajno utjecala na vrlo nisku gospodarsku konkurentnost Hrvatske. Naime, posljednjih osam godina Hrvatska niti jednom nije bila pozicionirana bolje od 100. mjesta prema jednom od stupova konkurentnosti - učinkovitosti tržišta rada, što znači da se Hrvatska zadržavala uglavnom u donjoj četvrtini zemalja svijeta s najmanje učinkovitim tržištem rada.

 

Kontakti

  • Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Adresa: Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Email: bankarstvo@hgk.hr Tel: +385 1 456 1514 Fax: +385 1 456 1535 direktor: Zvonimir Savić
  • Odjel za makroekonomske analize Adresa: Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Tel: + 385 1 482 8373 direktor Sektora: Zvonimir Savić
  • Odjel za makroekonomske analize Tel: +385 (0)1 482-8373 Email: makroekonomija@hgk.hr