HGK: Hrvatima najprivlačniji klasični oblici štednje

HGK
Sudionici konferencije u Vijećnici HGK
Vrijeme održavanja: 31.10.2017.   /   Rok prijave: 30.10.2017.
Depoziti kućanstava od 189,9 milijardi kuna prvenstveno u bankama

"Hrvatski financijski sustav je bankocentričan, a najveću vrijednost financijske imovine posjeduju kreditne institucije. Privatni sektor se i kod financiranja i kod štednje najviše oslanja na banke pa tako sektor kućanstava višak raspoloživih sredstava najčešće alocira u klasičnu štednju u bankama, a manji dio u druge financijske instrumente", rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić povodom obilježavanja Svjetskoga dana štednje u HGK uvodnim izlaganjem Depoziti kućanstava – potencijal razvoja financijskoga tržišta, uz napomenu da su klasični depoziti privlačni štedišama jer minimiziraju rizik, iako drugi modeli štednje nude veći povrat.

"Ukupna nominalna vrijednost financijske imovine sektora kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u posljednjih se pet godina uvećala za 22,4 posto, pri čemu su depoziti rasli za 12,7 posto, a stavka osiguranja, mirovina i standardiziranih garancija skoro pet puta više, za 60,6 posto. Prema posljednjim podacima, kućanstva imaju 189,9 milijardi kuna depozita, prvenstveno u bankama i najviše u vidu deviznih depozita", istaknuo je Savić, dodavši da su tri četvrtine tih depozita oročene, najčešće kratkoročno, a valutna struktura je uglavnom vezana uz euro (oko 3/4), dok je manji dio (ispod 20 posto) u kunama. Kamate na sve oblike štednje posljednjih godina padaju, na oročene depozite od 6 mjeseci do godinu dana su u 2017. iznosile 0,33 posto, što znači da bi godišnja inflacija trebala biti manja od te brojke kako bi štediše ostvarile realnu kamatu, a ona je u srpnju bila na 0,8 posto. Uz sve to, treba imati na umu i da su primici na osnovi kamata u 2016. postali oporezivi po stopi od 12 posto", upozorio je Savić, dodavši da je zbog toga dio štediša preusmjerio svoja sredstva u druge načine štednje, ali još uvijek je to premalo kako bi promijenilo ukupnu strukturu.

Savic_800x450.JPG

Zvonimir Savić; Izvor: HGK.

Stanovnici sedam primorskih županija imali su deponirano 77,5 milijardi kuna, što je 42,1 posto ukupnih depozita na razini države. Po glavi stanovnika je dvostruko veći iznos depozita u primorskom dijelu Hrvatske u odnosu na kontinentalni. To se može pripisati utjecaju turizma jer 95% svih noćenja tijekom godine ostvari se u primorskim županijama. Naime, uslijed neizvjesnosti bavljenja turizmom, van sezone se traži sigurnost zarađenog novca, a tek onda prinos.

Viceguverner HNB-a Vedran Šošić je tijekom okruglog stola Značaj dugoročne štednje za pojedinca i gospodarstvo kao cjelinu te važnost financijske pismenosti potvrdio točnost analize HGK, kazavši da je i dalje je vidljiv rast depozita u bankama, iako je nešto usporio zbog pada kamatnih stopa i oporezivanja štednje. "Događa se promjena u strukturi tih depozita, građani više ne oročavaju sredstva u tolikoj mjeri kao ranije, već ih drže na tekućim i žiro računima jer je kamata premali motivator za oročenje, a oni koji oročavaju čine to na sve duže rokove", izjavio je Šošić.

"Građani su dosta oprezniji pri odabiru ulaganja nakon krize i obično štede za crne dane", tvrdi Josip Spajić, izvršni direktor Sektora poslovanja s građanstvom u Croatia Banci. "Nedostaje nam štednja kao ciljana potrošnja, primjerice, štednja za registraciju automobila ili godišnji odmor. Kod nas štede mahom ljudi iznad 45 godina starosti jer je mirovina mala pa ih to dodatno motivira, ali takvi klijenti imaju averziju prema riziku pa biraju najsigurnije oblike štednje", kazao je Spajić te je istaknuo važnost financijske pismenosti i financijske odgovornosti.

"Banke koriste nove tehnologije i razvijaju nove proizvode i nude druge vrste ulaganja, ali potrebno je znati sve elemente rizika i imati vremenski plan ulaganja i štednje kako bi imali željeni prinos koji je u korelaciji s rizikom", kazala je Iva Krhlanko-Cvetko, direktorica Upravljanja proizvodima i odnosima s klijentima Addiko Banke.

"Postoji strukturni problem unutar sustava jer u Hrvatskoj imamo 750.000 građana koji štede, od njih 150.000 ima više od milijun kuna u prosjeku na štednim računima", istaknuo je Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice. "U takvim okolnostima prinos ostalih štediša nije presudan. Svaka je štednja dobra jer daje sigurnost i stabilnost, a to vam daje financijsku neovisnost i nitko s vama ne može manipulirati", naglasio je Ostojić, uz napomenu da se u stambenim štedionicama štede manji iznosi na dulji rok.

"Financijska pismenost je temeljni alat za svakoga pojedinca koji želi donositi uspješne financijske odluke. Istraživanja pokazuju da je u svijetu tek 33 posto ljudi financijski pismeno, a u Hrvatskoj je ta brojka na 34 posto", rekla je Dajana Barbić, docentica na katedri za financije Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, u sklopu predavanja o važnosti financijske pismenosti.

"HGK u suradnji s partnerima i financijskim institucijama, članicama udruženja provodi različite aktivnosti u cilju poboljšanja razine financijske pismenosti građana i poslovnih subjekata u Hrvatskoj, poput projekta "Više znamo bolje razumijemo", kojim je bilo obuhvaćeno 250 učenika i 150 profesora u pet zagrebačkih srednjih škola. Također organiziramo i niz edukativno-informativnih aktivnosti usmjerenih na učenike, studente i građane povodom Svjetskoga dana štednje, Svjetskoga i Europskoga tjedna novca te Svjetskoga dana investicijskih fondova", rekla je Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Kontakti

  • Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Adresa: Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Email: bankarstvo@hgk.hr Tel: +385 1 456 1514 Fax: +385 1 456 1535 direktor: Zvonimir Savić
  • Vanja Dominović Pomoćnica direktora Tel: 01/456-1564 Email: vdominovic@hgk.hr
  • Krešimir Opić Viši stručni suradnik Tel: +385 1 456 1745 Email: kopic@hgk.hr