Od pepela iz drvne biomase izrađivat će se građevni kompoziti s dodanom vrijednošću

HGK
Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac
Vrijeme održavanja: 20.10.2017.

"Prihvaćanjem principa kružnoga gospodarstva i održivosti želi se koristiti pepeo kao sirovina u proizvodnim procesima kroz oblik gospodarenja otpadom", rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Marija Šćulac Domac povodom radionice u organizaciji Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske gospodarske komore na temu primjene pepela drvne biomase u građevnim kompozitima.

Radionica je održana u okviru istraživačkoga projekta TAREC2, Transformacija pepela iz drvene biomase u građevne kompozite s dodanom vrijednošću, koji se provodi na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost. Projekt se provodi od 1. ožujka 2017., trajat će četiri godine, a u njemu sudjeluju istraživači s Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s Instituta za građevinu i građevne materijale Tehničkog sveučilišta Darmstadt, iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i iz tvrtke Holcim Hrvatska. Na današnjoj radionici sudjelovali su predstavnici energana na biomasu, cementne industrije i industrije betona, osobe koje obavljaju stručne poslove zaštite okoliša te predstavnici znanstvene zajednice.

Skupnafotografija_800x450.jpeg

Sudionici radionice Transformacija pepela iz drvene biomase u građevne kompozite s dodanom vrijednošću; Izvor: HGK.

Voditeljica projekta Nina Štirmer s Građevinskoga fakulteta u Zagrebu predstavila je ciljeve projekta i motivaciju za istraživanje. "Predviđa se da će u EU-28 primjena energije iz energana na drvnu biomasu u budućnosti dovesti do proizvodnje od približno 600.000 tona pepela. Trenutno se u EU 70 posto pepela od drvne biomase (PDB-a) odlaže, 20 posto se nastoji primijeniti kao dodatak tlu u poljoprivredi i 10 posto koristi se za ostale namjene. Zbog toga je nužan pronalazak načina i metoda za korištenje potencijala pepela koji su ekološki prihvatljivi i ekonomski opravdani", naglasila je Štirmer.

Bojan Milovanović s Građevinskoga fakulteta u Zagrebu prikazao je trenutnu situaciju u Hrvatskoj s procjenom količina pepela drvne biomase. "U ožujku 2016. u Hrvatskoj je bilo 10 elektrana na biomasu, a tijekom 2017. godine izgradnju je počelo još nekoliko postrojenja. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje proizvede između 4.000 i 20.000 tona PDB-a, pri čemu se kao najvjerojatnija količina procjenjuje 12.000 tona PDB-a godišnje. S obzirom na procjenu budućega razvoja proizvodnje energije iz biomase te maksimalnog potencijala potrošnje biomase u Hrvatskoj, prema realnom scenariju proizvodnje, procjenjuje se da se u Hrvatskoj može očekivati proizvodnja od 45.900 tona PDB-a godišnje", rekao je Milovanović.

Ivana Carević s Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je rezultate preliminarnih ispitivanja pepela drvne biomase u cementnim kompozitima, dok su Eduardus A. B. Koenders i Neven Ukrainczyk s Tehničkog sveučilišta Darmstadt te Ivan Rimac iz tvrtke Holcim Hrvatska prikazali mogućnosti primjene pepela u cementnim materijalima i cementnoj industriji.

Kontakti

  • Sektor za energetiku i zaštitu okoliša Adresa: Draškovićeva 45 10000 Zagreb Email: energetika@hgk.hr; okolis@hgk.hr Tel: +385 1 460 6701 Tel 1: +385 1 460 6705 Fax: +385 1 460 6737 direktorica Sektora: mr. sc. Marija Šćulac Domac tajnica: Josipa Derežanin
  • Adriana Grzunov stručni suradnik Tel: +385 1 4606 793 Email: agrzunov@hgk.hr
  • Dijana Varlec viši stručni savjetnik Tel: +385 1 460 6764 Email: dvarlec@hgk.hr
  • Krešimir Štih Voditelj Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i DOP Tel: +385 1 4606 758 Email: kstih@hgk.hr