Rast godišnje inflacije potrošačkih cijena

Najvažniji izravni inflatorni pritisci generirali su se iz cijena hrane koje su u rujnu porasle za 3,4%, a u ljetnim su mjesecima počele znatnije rasti i cijene usluga, primarno ugostiteljskih (godišnji rast u rujnu od 6,7%) pod utjecajem povećane turističke potražnje. Uz to, cijene skupine roba Energija koje su dosad uglavnom predstavljale deflatorni izvor, u rujnu su porasle za 0,5%, primarno zbog promjene cijena električne energije. Naime, cijene električne energije su zbog povećanja naknade za obnovljive izvore energije od 1. rujna porasle za 6,3% u odnosu na kolovoz, no ipak su ostale niže na godišnjoj razini zbog smanjenja PDV-a početkom ove godine. Ipak, njihov se godišnji pad ublažio, s -9,7% u kolovozu na -3,9% u rujnu, čime se ublažio i njihov deflatorni pritisak na skupinu roba Energija, a posredno i na opću razinu potrošačkih cijena.

Iako se u sljedećim mjesecima može očekivati nešto veći rast cijena hrane zbog nepovoljnih agrometeoroloških prilika, u kontekstu umjerenog rasta potražnje zbog sporog oporavka tržišta rada te umjerenog rasta uvoznih cijena (posebno nafte), u nastavku godine očekujemo zadržavanje potrošačkih cijena u zoni blage inflacije, ispod 2%.