Rast bruto inozemnog duga u ožujku pod utjecajem izdavanja državne obveznice

Pixabay
Na kraju prvog kvartala ove godine bruto inozemni dug zemlje dosegnuo je iznos od 43,8 milijardi eura, što je 0,5 milijardi eura ili 1,1% manje nego na kraju istog razdoblja prošle godine.

Time se nastavlja pad inozemne zaduženosti na godišnjoj razini, čiji se kontinuitet bilježi u posljednjih 16 mjeseci poduprt razduživanjem tvrtki i opće države te posebno banaka, čiji inozemni dug kontinuirano pada od svibnja 2012. godine. Štoviše, u posljednjih se 16 mjeseci stopa pada inozemnog duga drugih monetarnih financijskih institucija kreće na razinama višim od 20%. Riječ je o nastavku utjecaja provedbe ekspanzivne monetarne politike pri kojoj se zbog poboljšanih uvjeta zaduživanja i dovoljne likvidnosti država i tvrtke sve više orijentiraju na financiranje na domaćem tržištu i u domaćoj valuti, što omogućuje i smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija.

Ipak, tijekom ožujka ove godine zabilježen je rast bruto inozemnog duga za 1,8 milijardi eura kao rezultat rasta duga opće države za 0,8 milijardi eura zbog izdavanja obveznice na inozemnom tržištu te rasta duga središnje banke za 0,9 milijardi eura zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove. Time je i ukupan bruto inozemni dug na kraju prvog kvartala ove godine bio za 2,1 milijardu eura veći nego na kraju prošle godine, čemu je najveći doprinos dao rast duga središnje banke (za 1,3 milijarde eura) i opće države (za 0,7 milijardi eura) uz rast duga na temelju izravnih ulaganja (za 33,1 milijun eura) te duga drugih monetarnih financijskih institucija (za 29,3 milijuna eura). Istodobno su ostali domaći sektori smanjili razinu svog inozemnog duga za 5,2 milijuna eura, unutar čega najviše javna nefinancijska društva (za 64,1 milijun eura), dok je dug privatnih nefinancijskih društava i ostalih privatnih financijskih institucija, osim monetarnih financijskih institucija, povećan za 33,0 odnosno 28,2 milijuna eura. 

Rast bruto inozemnog duga zemlje tijekom ožujka primarno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. Riječ je o privremenom povećanju inozemnog duga opće države jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu. Stoga u ostatku godine očekujemo nastavak dosadašnjih trendova u kretanju bruto inozemnog duga, što će rezultirati daljnjim smanjenjem njegova udjela u BDP-u koji trenutno iznosi 93,5%. To će povoljno utjecati na smanjenje rizika zemlje, a time i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga.