Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović
Izvor: HGK

Cijene nekretnina u privremenom porastu


Objavljeno: 01. 08. 2017. , Ažurirano: 01. 08. 2017.


"Prema podacima Burze nekretnina primijećen je rast cijena nekretnina od otprilike dva posto. Radi se o standardnom sezonalnom rastu, koji svake godine započne u svibnju, te se pretpostavlja da će trajati tijekom cijele sezone i to naravno samo u područjima sa većim turističkim posjetom, a to su uglavnom priobalje i glavni grad  Zagreb", rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović.

Ipak, generalno gledajući cijene nekretnina u Hrvatskoj još su uvijek u manjem padu, ali samo ako promatramo realizirane cijene na godišnjoj razini i na području cijele Hrvatske.

"Razlozi prosječnom padu cijena su ti što u većini Hrvatske, osim već u spomenutim područjima, ne postoji potražnja za nekretninama, uslijed neravnomjernog raspoređenoga gospodarstva i slabe kupovne moći. Čak ni u Zagrebu ne postoji rast cijena na svim područjima već samo na onima koji se smatraju dobrom stambenom lokacijom i na kojima postoji interes turista pa se smatraju i dobrim ulaganjem'', pojašnjava Ranilović.

Podaci Eurosata pokazali su kako su, dok se Europsko tržište nekretnina oporavlja, Hrvatska i Italija jedine koje bilježe pad cijena nekretnina. Hrvatska bilježi pad od 0,4 posto, dok Italija bilježi nešto manji pad od 0,1 posto.

2017-08-01-CijeneNekretnina.jpg

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada HGK.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2016. godine u odnosu na 2015. uočen je pad cijena novih stanova od 3,1 % (stanovi trgovačkih društava bez POS-a), dok su cijene novih stanova bez obzira na prodavatelja pale za 6,1%.

2017-08-01-BrojProdajaNekretnina.jpg

Izvor: Porezna uprava; Obrada: HGK.

Na potražnju za stambenim nekretninama utječu demografska kretanja, stanje i perspektiva u gospodarstvu, odnosno trendovi u građevinarstvu, ponuda stambenih kredita i kamatne stope te politika Vlade.  Promet na tržištu nekretnina, bez novosagrađenih nekretnina, iznosio je 2016. godine 3.682.800.000 kuna, odnosno 1,07 posto BDP-a Republike Hrvatske.

Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji posljednjih godina koja je osobito pogodila sektor nekretnina, od 2007. godine kada je po prvi puta donesen Zakon o posredovanju u prometu nekretnina čime je regulirana ova djelatnost, možemo reći da je tržište nekretnina u RH uređeno i slijedi dobru praksu država članica EU.