Povoljni trendovi u robnoj razmjeni na početku godine

Pixabay
Prvi ovogodišnji mjesec obilježen je znatnim porastom vrijednosti robne razmjene na godišnjoj razini. Pritom je vrijednost izvoza bila čak 28,4% viša nego u prvom mjesecu prošle godine, dok je vrijednost uvoza povećana za nešto manjih 14,6%.

Znatan utjecaj na takva kretanja imao je oporavak cijene sirove nafte i ostalih energenata te dijela drugih sirovina na globalnom tržištu koji je jednako djelovao i na robnu razmjenu EU, odnosno robnu razmjenu većine članica. Naime, raspoloživi indeksi uvoznih cijena za eurozonu pokazuju da su prosječne uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja bile 40,8%, a u prerađivačkoj industriji 2,7% više nego u prošlogodišnjem siječnju, pri čemu su na prerađivačku industriju najviše utjecale uvozne cijene naftnih derivata, metala i prehrambenih proizvoda. Naime, uvozne cijene sirove nafte povećane za čak 74%, a naftnih derivata također visokih 45%.

Tako je izvoz naftnih derivata uz izrazito visok porast proizvodnje od 269% nakon duljeg razdoblja ponovo znatno utjecao i na rast vrijednosti izvoza iz Hrvatske. Najviše je ipak povećana vrijednost izvoza farmaceutskih proizvoda, električne energije, čije su cijene na globalnom tržištu također povećane, zatim navedenih naftnih derivata te primarnih djelatnosti. Kod primarnih je djelatnosti dijelom bila riječ o sezonskom izvozu ribe iz uzgoja, što se može zaključiti iz osjetno povećanog izvoza prema Japanu. Kod manjeg broja djelatnosti istodobno je zabilježen pad vrijednosti izvoza, pri čemu je najveći pad zabilježen kod nemetalnih mineralnih proizvoda. Kako je znatno povećana prerada nafte, tako je na rast vrijednosti uvoza najviše utjecala djelatnost rudarstva i vađenja. Najveći dio uvoza ove djelatnosti čine sirova nafta i zemni plin na čiji su uvoz, pored prerade i rasta cijena, djelomično utjecale i niske temperature u siječnju. Pored znatno povećanog uvoza u rudarstvu i vađenju najviše je povećana vrijednost uvoza električne energije, računala i elektroničkih proizvoda te strojeva i uređaja. S druge strane najveći je pad zabilježen kod ostalih prijevoznih sredstava, gotovih metalnih proizvoda te naftnih derivata čiji je uvoz dijelom zamijenjen domaćom proizvodnjom.

Ovakvi trendovi u kretanju izvoza i uvoza doveli su u siječnju do povoljnih trendova u kretanju salda robne razmjene, točnije, robni je deficit u odnosu na prošlogodišnji siječanj smanjen za 6,1%.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Uz očekivani nastavak gospodarskog rasta najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta, očekujemo nastavak uzlaznog kretanja robnog izvoza u ovoj godini i s time povezanog rasta industrijske proizvodnje.