Povećana dinamika rasta

Rast BDP-a bi u skladu s ostvarenim rastom ukupne potražnje bio i osjetno dinamičniji da istodobno nije zabilježen i znatan rast uvoza roba i usluga od čak 9,5% u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal.

Zahvaljujući ostvarenom rastu, stopa rasta za prva tri kvartala povećana je na 3,0%, čime se približila procjeni Ministarstva financija za cijelu godinu koja iznosi 3,2%. Takvu procjenu podržala je i Europska komisija koja je početkom studenoga svoju procjenu za Hrvatsku povećala s dotadašnjih 2,9% na istovjetnih 3,2% iako bi za njeno ostvarenje bila potrebna neočekivano visoka stopa rasta za četvrti kvartal. Kod svih kategorija potražnje koje određuju ukupno kretanje BDP-a bilježe se više ili manje pozitivni trendovi. Najveći je utjecaj na kretanje BDP-a i u prva tri kvartala imalo kretanje robnog izvoza. Takvo je kretanje i dalje omogućeno pozitivnim efektima pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, većom orijentacijom poduzetnika na izvoz, stabilnim rastom Europske unije kao najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera te ukupnim globalnim kretanjima. Slijedio je utjecaj povećane osobne potrošnje, omogućene rastom neto plaća, dijelom pod utjecajem poreznih izmjena početkom godine, blago pozitivnim trendovima na tržištu rada, laganim pozitivnim pomacima u kretanju kreditne aktivnosti prema stanovništvu te, naravno, povećanoj sklonosti potrošnji s obzirom na izlazak Hrvatske iz krize. Nakon ovih dviju kategorija potražnje, svoj su doprinos dali i izvoz usluga, ponajprije omogućen još jednom dobrom turističkom sezonom, te investicije u fiksni kapital, znatno potpomognute korištenjem fondova EU. Nažalost, i na razini prva tri kvartala bilježi se snažan rast uvoza roba i usluga koji dovodi do negativnog učinka razmjene roba i usluga s inozemstvom na rast BDP-a. Taj rast je ipak bio očekivan u uvjetima znatnog oporavka domaće i inozemne potražnje.

Ostvareni rast u skladu je s pozitivnim trendovima na razini Europske unije, ali se ipak može reći da je nešto niži u odnosu na procjene. Također se može zaključiti da s ostvarenim rastom Hrvatska i dalje raste dinamičnije od Europske unije (2,3%) i time se lagano približava prosječnoj razini razvijenosti EU. Međutim, s ostvarenim rastom Hrvatska istodobno zaostaje za zemljama usporedivih značajki, odnosno članicama EU10, čiji je prosječni rast u prva tri kvartala ove godine iznosio 4,5% i sve su ostvarile dinamičniji rast od Hrvatske. Najviše Rumunjska čiji je BDP na godišnjoj razini povećan čak 6,8%.