Pad svih sastavnica bruto inozemnoga duga na godišnjoj razini

Tijekom listopada prošle godine bruto inozemni dug povećan je za 154,6 milijuna eura na razinu od 42,6 milijardi eura. Unatoč tome, razina inozemnog duga na kraju listopada 2016. godine bila je za 4,7 milijardi eura ili za 9,9% manja od one zabilježene u listopadu 2015. godine. Time se nastavlja tendencija pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini koja se kontinuirano proteže od prosinca 2015. godine, pri čemu se u posljednjih osam mjeseci taj pad stabilizirao na relativno visokoj razini od oko deset posto.

U listopadu su međugodišnji pad zabilježile sve sastavnice bruto inozemnog duga pa je tako dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 29,7%, dug središnje banke za 20,7%, dug opće države za 6,8%, dug ostalih domaćih sektora za 5,2% te dug na temelju izravnih ulaganja za 3,5%. U apsolutnom iznosu najviše je smanjen dug monetarnih financijskih institucija, odnosno banaka, za 2,1 milijardu eura te dug opće države za 1,1 milijardu eura. Riječ je o nastavku razduživanja bankarskog sektora koji pri skromnoj dinamici kreditiranja tvrtki i stanovništva kontinuirano u posljednja 54 mjeseca smanjuje svoje inozemne obveze pri čemu je međugodišnji pad u posljednjih 13 mjeseci dvoznamenkast. Istodobno i opća država smanjuje svoj inozemni dug zahvaljujući orijentaciji na zaduživanje na domaćem financijskom tržištu, ali i provedbi uspješne fiskalne konsolidacije koja rezultira nižim proračunskom manjkom i stoga manjim potrebama za zaduživanjem. Tendenciju razduživanja upotpunjuju ostali domaći sektori, odnosno tvrtke koje pri padu kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu zaduživanjem u zemlji mogu izbjeći preuzimanje rizika povezano s inozemnim financiranjem.

 U takvim je okolnostima u deset mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 2,8 milijardi eura, pri čemu je smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,2 milijarde eura), potom opće države (za 1,1 milijardu eura) i ostalih domaćih sektora (za 0,6 milijardi eura), dok je istodobno povećan inozemni dug na temelju izravnih ulaganja (za 133,9 milijuna eura) te dug središnje banke (za 9,9 milijuna eura). Unutar ostalih domaćih sektora, razina inozemnog duga smanjena je kod svih dionika, a najviše kod privatnih nefinancijskih društava (za 373,2 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 162,9 milijuna eura).

U okolnostima nastavka gospodarskog rasta očekujemo zadržavanje sličnih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, što će rezultirati nižom razinom udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju 2016. godine u odnosu na kraj 2015. godine. Time će se, nakon sedam uzastopnih godina, udio bruto inozemnog duga u BDP-u ponovno vratiti na razinu nižu od 100%. Nastavak sličnih tendencija očekujemo i u ovoj godini, ali s blago korigiranom dinamikom, što se ponajprije odnosi na usporavanje trenutno visokih stopa razduživanja bankarskog sektora. Pritom će se, u skladu s nedavno usvojenom Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019., nastaviti smanjivanje udjela inozemnog duga opće države zbog nastavka fiskalne konsolidacije, ali i zbog predviđene snažnije orijentacije na povećanje kunske komponente u zaduživanju s ciljem ublažavanja valutnog rizika.