287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj

Okrugli stol Društveno poduzetništvo i inovacije: mogućnosti za financiranje, (samo)zapošljavanje i razvoj održan je 28. lipnja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore s ciljem upoznavanja šire i poslovne javnosti s konceptom društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija koji pomažu rješavanju društvenih i ekonomskih problema zajednice.

„Socijalne inovacije, društveno i klasično poduzetništvo utječu na društvene promjene, a fenomen društveno-odgovornog poslovanja neizostavni je dio svake važne tvrtke koja održivo posluje“, rekao je uvodno potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić navodeći primjer Baskije u Španjolskoj kao jedne od najrazvijenijih regija u Europi s najveći društvenim proizvodom po stanovniku. Istaknuo je kako je ta regija kroz društveno poduzetništvo te socijalne inovacije, od opterećene i nemirne, postala najrazvijenijom regijom Europe. „Kuhari i konobari u Baskiji najveće su zvijezde, a to je oblik socijalne inovacije. HGK će i u budućnosti otvarati ovakve teme“, rekao je Kramarić.       

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević istaknula je kako Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj od 2015. do 2020. godine za opći cilj ima uspostavu poticajnog okruženja te zakonodavnog i financijskog okvira. „Osigurano je 287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Trenutno je između 100 i 150 društvenih poduzetnika, a u planu je da do 2023. godine bude novih 170 te ukupno 6000 zaposlenih. Prošle je godine objavljen natječaj za dodjelu sredstava na kojem je sudjelovalo 150 prijavitelja te je u svibnju dodijeljeno 11 milijuna kuna. U kolovozu ove godine planira se objavljivanje tzv. Velikog natječaja za društveno poduzetništvo u visini od 26 milijuna kuna za razvoj proizvoda i usluga u društvenom poduzetništvu. Ministarstvo socijalne politike i mladih u siječnju 2018. planira natječaj od 30 milijuna kuna usmjeren na zapošljavanje osoba s invaliditetom“, kazala je Ivanković Knežević.

„Društveno poduzetništvo teži pružanju inovativnih rješenja postojećih društvenih problema, a generira primarno društvene vrijednosti, a ne profit. Naglašava društvenu odgovornost kroz profesionalni, inovativni i održiv pristup“, istaknuo je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marko Kolaković dodajući kako tradicionalno poduzetništvo teži maksimalizaciji profita, a društveno poduzetništvo održivom profitu. „Model uspjeha društvenih poduzetnika je talent, financijska i politička podrška, podrška medija te kapacitet“, rekao je Kolaković.   

„Slovenija je najviše naučila od Baskije o društvenom poduzetništvu i to na području zadrugarstva gdje 90.000 radnika ima vlasništvo nad 120 poduzeća, a ta regija ima 35 posto veći BDP od Španjolskog“, rekao je državni tajnik kabineta Vlade Republike Slovenije Tadej Slapnik prikazavši razvoj društvenog poduzetništva u Sloveniji u zadnjih 10 godina kroz zakonodavni okvir. „U Sloveniji je osigurano 45 milijuna eura nepovratnih i, između šest i 10 milijuna eura, povratnih sredstava za razvoj društvenog poduzetništva. Mjerama se potiče razvoj start-upova i zadruga te investicije u društveno poduzetništvo“, rekao je Slapnik.