Održana panel-rasprava Aktivno uključivanje subjekata u turističku ponudu kontinentalne Hrvatske

Županijska komora Krapina održala je panel-raspravu Aktivno uključivanje subjekata u turističku ponudu kontinentalne Hrvatske u sklopu Regionalnog sajma kontinentalnog turizma Wellcone u petak, 13. svibnja, u 13 sati.

Panelisti su bili Sanela Vrkljan (Sektor za turizam, Hrvatska gospodarska komora), Vlasta Krklec (Muzeji Hrvatskog zagorja), Marko Koščak (Fakultet za turizem u Brežicah, Univerza v Mariboru), Elvis Pavleković (Terme Jezerčica), Hrvoje Hudoletnjak (Bluesun Hotel Kaj), Zoltan Gyorffy (VinOliva) i Željko Trezner (Veleučilište VERN).

Raspravljalo se o glavnim osobinama kontinentalnog turizma Republike Hrvatske, a to su: nepovezanost ponude, nepovezanost pružatelja ugostiteljsko-turističkih usluga, neatraktivne i neprepoznatljive ponude.

Sanela Vrkljan u uvodu je napomenula kako je Krapinsko-zagorska županija poznata po kulturno-povijesnom, vjerskom, zdravstvenom i eno-gastronomskom turizmu. Smatra da bi se Hrvatska trebala usmjeriti na razvoj turizma po pokrajinama, a kao dobre primjere navela je Italiju, Francusku i Španjolsku.

Vlasta Krklec rekla je da su muzeji veliki potencijal i razlog zašto ljudi dolaze u Zagorje te da ih ljudi posjećuju usprkos financijskoj krizi. Europske turiste treba privući na razne načine, a Muzej krapinskih neandertalaca ima audio-vodiče na osam svjetskih jezika.

Marko Koščak smatra da je za uspjeh u turizmu važna lokacija, ali nije uvijek važno samo to, već je potrebno partnerstvo i suradnja više ljudi, odnosno splet kulturnih, prirodnih i ljudskih resursa. Kao primjer dobre prakse naveo je hrvatsko-slovenski projekt Putevima baštine. Elvis Pavleković smatra da je važno imati potporu lokalne samouprave u razvoju destinacijskog menadžmenta. Hrvoje Hudoletnjak rekao je da je za uspjeh u turizmu potrebno razumijevanje i komunikacija između gospodarskih subjekata i javne uprave te da obje strane trebaju priznati potencijal treba.

Nadalje, tema su bile kartice u turizmu gdje je Sanela Vrkljan rekla kako bi Hrvatska trebala slijediti dobar primjer Mađarske. U Mađarskoj je u razdoblju od 2010. do 2015. godine, korištenjem kartica, povećan broj noćenja za 30% i potrošnja za otprilike 60%. U nastavku na to, Zoltan Gyorffy rekao je da su kartice u Mađarskoj pridonijele porastu domaćeg turizma u ruralnim krajevima i većoj popunjenosti hotela.

Željko Trezner istaknuo je da je Hrvatska bogata resursima te da je vrlo malo zemalja koje na ovako malom prostoru imaju toliko raznolikosti. Rekao je da se trebamo ugledati na razvijene europske zemlje kako bismo i mi mogli konkurirati jer smo sjajni u onome što imamo, ali nije sjajno kako to koristimo. Kao zaključak naveo je da se turizam u kontinentalnoj  Hrvatskoj treba povezati uz resurse ili ljude koji imaju specifične interese te tako treba privući turiste.