Sudionici okruglog stola Novi turizam i prostori grada Splita – mogućnosti i ograničenja
Izvor: HGK

Održan okrugli stol Novi turizam i prostori grada Splita – mogućnosti i ograničenja


Objavljeno: 03. 11. 2016. , Ažurirano: 11. 11. 2016.


"Hrvatska gospodarska komora, kuća hrvatskog gospodarstva, među svojim temeljnim zadaćama ima promociju i afirmaciju članica te ukupnog hrvatskoga gospodarstva u zemlji i inozemstvu. Ovu zadaću dobrim dijelom obavlja putem sajmova, pružanjem mogućnosti neposredne komunikacije. Jedan od ciljeva potpore svakako je i vizualno označavanje prepoznatljivim znakovima "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta", putem kojih nastojimo promicati najkvalitetnije u hrvatskom gospodarstvu, od proizvoda do pružanja usluga", istaknula je u uvodnom obraćanju predsjednica splitske Županijske komore Split Katija Buličić.

"Temama okruglog stola, značajnima za Split, želja je preispitati utjecaje novog oblika turizma na grad s turističko-sociološkoga gledišta, odraz na prostor regije, prikazati koje sve načine i tipove turizma zaista imamo, potencijale koji se iz njih rađaju, a temelje se na principu održivosti te savjesnog i pametnog planiranja", istaknula je u uvodnom obraćanju viša stručna savjetnica Sektora za graditeljstvo HGK Jadranka Kiš.

Slika SASO_I.jpg

Dio sudionika okruglog stola; Izvor: Sajam Split.

"Split je iscrpljen u svojim prostornim resursima stare gradske jezgre i palače. Nužnost su novi prostori. Grad bez tog izrazito suvremenoga dijela neće dobro proći u budućim desetljećima. Vrijeme je da prostore koje držimo u rezervama zauzmu kreativne industrije i mladi naraštaji s nekim novim djelatnostima", naglasio je u svom izlaganju predsjednik Strukovne grupe arhitekata HGK Damir Rako.

Ante Kuzmanić, prodekan na Fakultetu građevine, arhitekture i geodezije (FGAG) Split, smatra da se povećanje turizma dogodilo neplanirano i nastavit će rasti. "Centar grada je izgubljen tijekom godina očuvanja i obnove. Potrebno je pronaći mehanizme sprječavanja iseljavanja ljudi. Split nije izgubio potencijale, a grad koji zadovoljava stanovnike, zadovoljit će i turizam".

Dinko Peračić, docent na FGAG Split, istaknuo je da, u pogledu turizma, privatne inicijative brzo i kreativno transformiraju javni prostor pod utjecajem globalnih trendova. "Turistička industrija kapitalom gradi neki novi grad. Možemo li planirati razvoj kad on nema središnje planiranje? Potrebne su sofisticirane tehnike planiranja kako bismo podigli razinu življenja za građane, u protivnom može se dogoditi eksploatacija javnog prostora u pogrešnom smjeru."

Goran Kovačević, zamjenik splitskoga gradonačelnika, smatra da je došlo vrijeme da svi zajedno razgovaramo i promišljamo o budućnost, na razini struke, grada i relevantnih institucija. "Uzlet posljedično nosi i negativne posljedice. Brojni prostorni resursi nisu aktivirani, ali nisu niti potrošeni. Na arhitektima ostaje odgovornost, kad dođe trenutak da se aktiviraju, a poticaj je kapitalizam i poduzetništvo kojeg smo odabrali. Moramo zajednički pronaći mjeru u svemu tome."

Radoslav Bužančić, pročelnik splitskog konzervatorskog odjela, doživljava teme mnogo šire od samog turizma u gradu. "Stara jezgra, planirana u prstenima, iznimno je dobro očuvana. Grad je, međutim krenuo u linearni razvoj te potpuno izmijenio nekadašnji koncept. Moram naglasiti da je puno lakše obnoviti nego li revitalizirati. Revitalizacija ovisi o planiranju i socijalnoj komponenti. Spomenički supstrat moraju pratiti i neka druga događanja i atrakcije, a to su svakako festivali, šoping, kongresi, restorani. Pitanje urbanizma danas je ključna stvar."

Anamarija Cicareli, vlasnica savjetovališta za obiteljski smještaj Interligo, naglašava da gosti žele osjetiti život lokalnog stanovništva, lokalnu arhitekturu, duh Mediterana. "Ključno je zadržati stanovništvo u samoj destinaciji, za što postoji više načina. Naša je zadaća očuvati određene oblike tradicije, ali ne po cijenu loše režiranih igrokaza života iz prijašnjih vremena koji štete prostoru."

SASO 2016.jpg

Okrugli je stol privukao brojnu publiku; Izvor: Sajam Split.

Na okruglom stolu zaključeno je:

Temeljna je nužnost pronaći mehanizme kako spriječiti iseljavanje ljudi iz stare gradske jezgre i očuvati identitet grada.

Postojeće probleme potrebno je stavit na svoje mjesto da bi mogli realno gledat unaprijed:

Temeljno je pitanje prostorno planiranje infrastrukture, prometno rješenje Splita ne valja. Potrebno je koordinirati institucije i stručnjake iz djelatnosti prometa, prostornog planiranja i graditeljstva, kako bi se dogovorio zajednički sporazum u vezi s kratkoročnim mjerama koje bi ubrzale promet i uklonile uska grla do sljedeće sezone.

Zona turizma izvan grada ne funkcionira, niti je izgrađena. Velika su očekivanja od javnog sektora da artikulira promjene u društvu, prati što se događa sa suvremenim turizmom, infrastrukturom, gradskim prostorima, novim gradskim sadržajima, međutim to je i državni problem.

Nedostaje niz arhitekta koji pokrivaju urbanizam, nema ga kao ni strategije potrebne za bilo kakav daljnji rad. Potrebno je formirati skupinu stručnjaka za izradu dugoročnih prostornih planova – strategija prometnog i prostornog razvoja Splita i okolice, počevši od nacionalne razine prema lokalnoj i gradskoj sredini.

Dugoročni je cilj usmjeren na prevladavanje postojećih nedostataka i problema povezanih s prostorom i turizmom. Nužno je sudjelovanje svih relevantnih struka u potrazi za novim obrascima stvaranja turističkog prostora grada, održivog razvoja turizma i strateškog planiranja.

S konkretnim zaključcima okruglog stola bit će upoznati svi sudionici i mjerodavne institucije.