Nastavak rasta maloprodajnoga prometa EU

U listopadu ove godine maloprodajni je promet EU (odjeljak G47) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, 3,5% (u Hrvatskoj 2,7%) veći u odnosu na listopad 2015. godine, što predstavlja najbržu dinamiku godišnjeg rasta u posljednjih godinu dana.

Time je nastavljen trend godišnjega rasta koji kontinuirano traje 39 mjeseci tj. od kolovoza 2013. godine, što je ponajprije rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkoga optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodne godine. Unatoč tome što se od veljače ove godine bilježi negativan trend pouzdanja potrošača u odnosu na prošlu godinu (unatrag desetak godina rekordnu prema optimizmu), ove godine nastavlja se uzlazni trend godišnjega rasta maloprodajnoga prometa na što djelomičan utjecaj ima nastavak povoljnijih kretanja na tržištu rada EU.

Godišnji rast listopadskog prometa na razini EU strukturno je rezultat povećanja u većini zemalja EU (22 zemlje od 23, podatci za Češku, Grčku, Italiju, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni), izuzev Belgije (-1,9%), gdje je zabilježen pad.

U Luksemburgu (16%) i Rumunjskoj (8,7%) ponovno se bilježi najbrža dinamika rasta među zemljama EU (trend koji kontinuirano traje od početka ove godine), no ovaj put Rumunjskoj se pridružila Slovenija kod koje se bilježi ista dinamika rasta. Za Rumunjsku, ovo je druga po redu jednoznamenkasta stopa rasta nakon rujna prošle godine, što je i očekivano s obzirom na to da su se upravo od tada počele bilježiti visoke stope rasta (dvoznamenkaste), a djelomično je rezultat smanjenja stope PDV-a na hranu te poslije i opće stope PDV-a. Za Rumunjsku je također izgledno da će se uslijed baznog učinka (visoka baza) nastaviti trend usporavanja dinamike godišnjeg rasta koji je prisutan od srpnja ove godine.

U prvih deset mjeseci ove godine maloprodajni je promet EU (G47) u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, 2,8% (u Hrvatskoj 1,9%) veći u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, odnosno 4,7% veći (u Hrvatskoj manji za 7,4%) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Nastavi li se trenutna dinamika rasta realnoga prometa (1,9%), hrvatski poduzetnici, kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost, tek će 2020. godine okvirno dostići razinu realnog prometa iz 2008. godine, no na potrebno ubrzanje dinamike rasta mogao bi povoljno utjecati dio porezne reforme koji će se primjenjivati od početka sljedeće godine, a uključuje povećanje neto plaća te time raspoloživoga dohotka.