Nastavak povoljnoga kretanja javnoga duga


Objavljeno: 01. 12. 2016. , Ažurirano: 02. 12. 2016.


U srpnju i kolovozu zabilježen je rast javnog duga na mjesečnoj razini, što je ponajprije rezultat izdavanja dugoročnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu, kojima je nadomješten izostanak izdavanja obveznice na inozemnom tržištu. Tako je tijekom kolovoza javni dug povećan za 1,5 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 2,5 milijardi kuna, dok je istodobno razina inozemnog duga smanjena za milijardu kuna.

Unatoč rastu javnoga duga na mjesečnoj razini, na godišnjoj se razini nastavlja njegov pad, sada već šesti mjesec zaredom. Pritom je razina javnog duga u kolovozu ove godine bila za 1,3 milijarde kuna ili za 0,4% niža nego u kolovozu prošle godine, što je rezultat smanjenih potreba države za zaduživanjem u okolnostima znatno povoljnijih proračunskih kretanja obilježenih smanjivanjem proračunskog manjka. U očekivanju da rejting agencije i međunarodno tržište kapitala valoriziraju napredak u fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom rastu, država se orijentirala na financiranje na domaćem tržištu pa je u kolovozu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine razina unutarnjega javnog duga povećana za 6,3 milijarde kuna uz istodobno smanjenje razine inozemnog duga za 7,6 milijardi kuna. Orijentacijom na domaće tržište, na kojem se pri ekspanzivnoj monetarnog politici središnje banke bilježe povoljni troškovi financiranja, povećan je udio unutarnjeg duga u ukupnom javnom dugu s 59,2% na kraju prošle godine na 61,9% na kraju kolovoza ove godine, uz istodoban pad udjela inozemnog duga s 40,8% na 38,1%. To je rezultiralo i smanjenjem valutnog rizika države povezanog s dugom, a da pri visokoj likvidnosti domaćeg tržišta nije došlo do istiskivanja, odnosno smanjenja mogućnosti zaduživanja ostalih sektora.

U prvih osam mjeseci ove godine razina je javnoga duga ukupno povećana za 779,8 milijuna kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 8,3 milijarde kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 7,5 milijardi kuna. Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica (za 12,2 milijarde kuna), dok je stanje kreditnoga duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 2,8 odnosno, 1,1 milijardu kuna. Na inozemnom su tržištu smanjene sve komponente državnoga duga, a najviše stanje duga po obveznicama (za sedam milijardi kuna) i po kreditima (za 0,4 milijarde kuna). Pri rastu duga središnje države, stanje duga smanjile su ostale sastavnice opće države (fondovi socijalne sigurnosti za 0,6 milijuna kuna i lokalna država za 532,9 milijuna kuna), pri čemu dug središnje države i dalje čini 98,4% ukupnoga javnog duga opće države.

Pri smanjenim potrebama financiranja zbog nižega proračunskog manjka i ubrzanju gospodarskog rasta udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine bit će nešto niži nego na kraju prošle godine i kretat će se na razini od oko 85%. Stabiliziranje razine javnog duga i početak smanjivanja njegova udjela u BDP-u dobar je signal za unaprjeđenje kreditnog rejtinga i mogućnost izlaska zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka. To će olakšati refinanciranje visokih obveza po obveznicama i kreditima, koje dospijevaju naredne godine i istodobno omogućiti povoljno restrukturiranje obveza s obzirom na činjenicu da su kamatne stope na svjetskom tržištu i dalje na povijesno niskim razinama, a državi dospijevaju dvije obveznice s visokom kamatnom stopom od 6,25% i jedna s kamatom od 4,75%.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Do kraja ove godine očekujemo niži udio javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj prošle godine, što doprinosi očekivanjima poboljšavanja hrvatskog kreditnog rejtinga, koji je trenutno dvije razine ispod investicijskog te među tri najlošija u EU.