Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja u trećem kvartalu prošle godine

Na kvartalnoj razini povećanje udjela duga opće države u BDP-u zabilježilo je pet zemalja (najviše na Cipru za 3,0 postotna boda, u Portugalu za 1,7 postotnih bodova i u Litvi za 1,2 postotna boda), istodobno je udio duga u BDP-u smanjen u dvadeset i dvjema zemljama, najviše u Grčkoj (za 2,9 postotnih bodova), Italiji (za 2,8 postotnih bodova) i Austriji (za 2,3 postotna boda), dok je udio duga u Finskoj stagnirao. Istodobno je u Hrvatskoj razina duga povećana za skromna 0,3 postotna boda. Na godišnjoj je razini porast udjela javnoga duga u BDP-u zabilježen u deset zemalja članica EU, stagnacija u jednoj zemlji, a pad u sedamnaest, s tim da je ovaj put najveći porast udjela zabilježen u Grčkoj, Litvi, Portugalu i Bugarskoj, a najveće smanjenje u Irskoj, Nizozemskoj i Mađarskoj.

Na kraju trećega kvartala 2016. godine, i dalje je sedamnaest zemalja članica EU imalo udio javnoga duga u BDP-u viši od Maastrichtskim kriterijima dopuštenih 60% (uključujući tu i Hrvatsku), pri čemu je on viši od 100% BDP-a bio u šest zemalja, a najviši u Grčkoj (176,9% BDP-a), Portugalu (133,4%) i Italiji (132,7%). Najniži udio duga opće države u BDP-u zabilježen je u Estoniji (9,6%), Luksemburgu (21,5%) i Bugarskoj (28,7%). Hrvatska se, s udjelom javnog duga u BDP-u od 84,9%, pozicionirala ispod prosjeka eurozone (90,1%), a iznad prosjeka EU s višim udjelom od svih nama sličnih zemalja (Bugarska 28,7%, Rumunjska 36,2%, Češka 38,7%, Slovačka 52,7%, Poljska 53,2%, Mađarska 74,3% i Slovenija 82,6%). Ohrabruje činjenica da Hrvatska pripada u skupinu zemalja koje na godišnjoj razini bilježe smanjenje udjela javnog duga u BDP-u pa je tako, u odnosu na treći kvartal 2015., smanjila taj pokazatelj za 2,4 postotna boda, čime je bila sedma zemlja prema uspješnosti među zemljama članicama EU. Povoljnija kretanja koja se bilježe u Hrvatskoj rezultat su više činitelja, ponajprije ubrzanja gospodarskog rasta i time višeg BDP-a te smanjenoga proračunskog manjka i, stoga, nižih potreba za zaduživanjem.

Eurostat je objavio i podatke o sezonski prilagođenom kretanju proračunskog deficita u zemljama EU, prema kojima je u trećem kvartalu 2016. godine deficit iznosio 1,7% BDP-a, što je 0,2 postotna boda više nego u prethodnom kvartalu, ali i 0,1 postotni bod manje nego u trećem kvartalu prethodne godine. Nažalost, sezonski prilagođeni podatci o deficitu ne objavljuju se za deset zemalja članica, među kojim je i Hrvatska. Zbog znatnih sezonskih oscilacija u ostvarenju proračunskih prihoda i rashoda tijekom godine te različite dinamike povlačenja dividendi, dobiti središnje banke, transfera javnim tvrtkama, isplate obveza i sl., originalni kvartalni podatci o ostvarivanja proračuna imaju ograničen doseg. Ipak, na temelju originalnih sezonski neprilagođenih podataka, očito je da su se u Hrvatskoj i u tom segmentu prošle godine postizali dobri rezultati. Tako je u trećem kvartalu 2016. godine zabilježen proračunski višak od 2,0% BDP-a, što je u odnosu na isti kvartal prethodne godine znatan napredak, s obzirom na to da je tada ostvaren višak od 0,7% BDP-a. Veći proračunski višak u trećem kvartalu, prema originalnim podatcima, ostvarile su jedino Češka, Mađarska, Cipar i Grčka. Riječ je ponajprije o utjecaju visokog rasta proračunskih prihoda koji su u trećem kvartalu prošle godine činili 43,7% BDP-a (jedan postotni bod više nego u trećem kvartalu prethodne godine), što je velikim dijelom rezultat gospodarskog rasta i pritom visokog rasta poreznih prihoda pri uspješnoj turističkoj sezoni i povećanoj domaćoj potrošnji zbog rasta plaća i povoljnije situacije na tržištu rada. Istodobno su i proračunski rashodi zadržani pod kontrolom (u trećem kvartalu prošle godine iznosili su 41,7% BDP-a i na godišnjoj su razini smanjeni su za 0,8 postotnih bodova), čemu je dijelom pridonijelo i privremeno proračunsko financiranje u dijelu prošle godine te ograničene mogućnosti  tehničke vlade u stvaranju novih troškova.

Podatci Eurostata potvrđuju da se Hrvatska nalazi na dobrom putu ostvarivanja planiranih ciljeva u javnim financijama i zadovoljavanja fiskalnih kriterija Europske komisije. To znači da će na kraju 2016. godine biti ostvaren znatno niži proračunski manjak od Maastrichtskim kriterijima dopuštenih 3% BDP-a te da će istodobno udio javnog duga u BDP-u, nakon osam godina kontinuiranoga rasta, početi opadati. Takvi rezultati otvaraju realnu mogućnost izlaska zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka u ovoj godini te istodobno pozitivno utječu na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga koji se trenutno nalazi dva stupnja ispod investicijskog.