Nastavak pada razine bruto inozemnoga duga

SXC.hu

Krajem rujna prošle godine bruto inozemni dug iznosio je 42,4 milijarde eura, što je 1,3 milijarde eura manje nego prethodnog mjeseca te 4,4 milijarde eura ili 9,4% manje nego u rujnu 2015. godine. Tijekom rujna, razinu duga smanjili su svi sektori izuzev drugih monetarnih financijskih institucija čiji je dug u mjesec dana povećan za skromnih 30,7 milijuna kuna. I na godišnjoj se razini nastavlja smanjivanje bruto inozemnog duga koje je kontinuirano prisutno u posljednjih deset mjeseci, s tim da se razina duga smanjuje kod svih sektora izuzev središnje banke čija inozemna zaduženost raste zbog ulaganja pričuva u repo ugovore. U takvim je okolnostima udio bruto inozemnog duga u BDP-u smanjen sa 103,4% na kraju 2015. godine na 94,2% na kraju rujna 2016. godine.

Tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga dijelom je rezultat smanjenih potreba za dodatnim zaduživanjem države (zbog smanjenoga proračunskog manjka i usmjerenosti na financiranje na domaćem tržištu) i banaka (zbog niske kreditne aktivnosti prema tvrtkama i stanovništvu i veće orijentacije na kunske kredite) te činjenice da zaduživanje na domaćem tržištu pri smanjenim kamatnim stopama i visokoj likvidnosti postaje atraktivnije i manje rizično od inozemnog zaduživanja. Tako je u rujnu prošle godine, u odnosu na rujan 2015. godine, bruto inozemni dug opće države smanjen za 6,3% (što je sedmi mjesec zaredom u kojem se bilježi pad na godišnjoj razini), istodobno je bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za i dalje vrlo visokih 34,2% (kontinuirano pada od svibnja 2012. godine), dok je dug ostalih domaćih sektora smanjen za 3,2% (devet mjeseci kontinuiranog pada), a dug na temelju izravnih ulagana za 15,4% (dvanaest mjeseci kontinuiranog pada). Očito je da se tendencija pada razine bruto inozemnog duga protegla na sve sektore uključujući državu, tvrtke i banke.

bruto inozemni dug.png

U takvim je okolnostima u devet mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 2,9 milijardi eura, pri čemu je smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija (za nešto više od 1,2 milijarde eura), potom opće države (za 1,2 milijarde eura), ostalih domaćih sektora (za 0,6 milijardi eura) i središnje banke (za 44,2 milijuna eura). S druge strane, povećan je jedino inozemni dug na temelju izravnih ulaganja za 101,8 milijuna eura. Unutar ostalih domaćih sektora, razina inozemnog duga smanjena je kod svih dionika, a najviše kod privatnih nefinancijskih društava (za 382,2 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 218,8 milijuna eura).

U ovoj godini očekujemo nastavak tendencija kretanja bruto inozemnog duga iz prethodne godine koje bi rezultirale i nastavkom poboljšanja pokazatelja zaduženosti zemlje. Pri ubrzanju gospodarskog rasta blago će porasti inozemna zaduženost tvrtki i države, dok bi razduživanje bankarskog sektora moglo usporiti. Ipak, kamatni i tečajni rizici ostaju značajni zbog i dalje visoke zaduženosti zemlje u okolnostima turbulentnih kretanja svjetskoga gospodarstva.“

Zvonimir_Savic_blog_CB_402x2602.jpg

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U prvih devet mjeseci prošle godine bruto je inozemni dug smanjen za 2,9 milijardi eura, s time da su tendenciju pada zabilježili svi sektori, uključujući državu, tvrtke i banke. U ovoj godini očekujemo nastavak sličnih tendencija kretanja toga duga, što bi rezultiralo i poboljšanjem pokazatelja zaduženosti zemlje.“