Nastavak pada inozemnog duga na godišnjoj razini

Pixabay
Tijekom studenoga prošle godine, razina bruto inozemnog duga povećana je za 1,2 milijarde eura na iznos od 43,8 milijardi eura, pod pretežitim utjecajem transakcija HNB-a i znatno blažeg porasta inozemnog duga opće države i izravnih ulaganja. To nije znatnije utjecalo na kretanja na godišnjoj razini pa je tako iznos bruto inozemnog duga u studenomu prošle godine bio za 3,3 milijarde eura ili za 6,9% niži nego u studenomu 2015. godine. Time je nastavljen kontinuitet pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, koji se kontinuirano proteže od prosinca 2015. godine.

Kretanje inozemne zaduženosti primarno je determinirano pomacima u razini duga ostalih domaćih sektora i opće države na koje se trenutno odnosi 35,7%, odnosno 34,2% ukupnog bruto inozemnog duga. Obje navedene sastavnice duga u posljednje vrijeme bilježe međugodišnje smanjenje pa se tako dug opće države kontinuirano smanjuje u posljednjih devet mjeseci (u studenomu prošle godine za 6,7%), dok se kontinuitet smanjivanja duga ostalih domaćih sektora protegao na jedanaest mjeseci (u studenomu prošle godine smanjen je za 5,3%). Država smanjuje svoj inozemni dug zbog dobrih fiskalnih pokazatelja i osjetno smanjenoga proračunskog manjka koji ograničava potrebu za zaduživanjem, što je dodatno podržano većom orijentacijom na financiranje na domaćemu financijskom tržištu. Kod ostalih domaćih sektora, odnosno tvrtki, razina se bruto inozemnog duga smanjuje zbog visoke likvidnosti i relativno niskih kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu pa inozemno zaduživanje gubi na atraktivnosti, posebice uzimajući u obzir tečajne i druge rizike koji su s tim povezani. Ipak, najdugotrajnija tendencija inozemnog razduživanja bilježi se kod drugih monetarnih financijskih institucija čiji se dug na godišnjoj razini kontinuirano smanjuje u posljednjih 55 mjeseci, od čega u posljednjih četrnaest mjeseci po dvoznamenkastim stopama pada (u studenomu za 32,5%). Riječ je o nastavku razduživanja bankarskog sektora koji pri skromnoj dinamici kreditiranja tvrtki i stanovništva i visokoj razini depozita smanjuje svoje inozemne obveze. Stoga je udio duga drugih monetarnih financijskih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu snažno smanjen s 25,4%, koliko je iznosio na kraju 2008. godine, na tek 10,7% koliko je iznosio na kraju studenoga prošle godine.

U takvim je okolnostima u jedanaest mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 1,5 milijardi eura, pri čemu je smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,4 milijarde eura), potom opće države (za 0,9 milijardi eura) i ostalih domaćih sektora (za 0,6 milijardi eura), dok je istodobno povećan inozemni dug na temelju izravnih ulaganja (za 0,3 milijarde eura) te dug središnje banke (za 1,1 milijardu eura). Unutar ostalih domaćih sektora, razina inozemnog duga smanjena je kod svih dionika, a najviše kod privatnih nefinancijskih društava (za 413,0 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 129,0 milijuna eura).

Kretanja bruto inozemnog duga u studenomu i u ostalim mjesecima prošle godine, uz rast BDP-a iznad prethodno planiranog, potvrđuju ocjenu da će se na kraju 2016. godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u prvi put nakon sedam godina vratiti na razinu ispod 100%. U ovoj godini očekujemo nastavak pozitivnih tendencija u kretanju razine inozemne zaduženosti i nastavak znatnog doprinosa države s obzirom na to da je Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019., planirano smanjivanje udjela inozemnog duga opće države zbog nastavka fiskalne konsolidacije, ali i zbog predviđene snažnije orijentacije na povećanje kunske komponente u zaduživanju s ciljem ublažavanja valutnog rizika.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Očekivanim padom udjela vanjskog duga u BDP-u na ispod 100% po prvi puta nakon sedam godina, poboljšava se relativni položaj Hrvatske po tom pokazatelju stanja duga i u odnosu na usporedive države središnje i istočne Europe. Primjerice, u odnosu na Hrvatsku, Mađarska i Slovenija imaju veći udio vanjskog duga u odnosu na BDP, a Slovačka je neznatno ispod.