Najnovija procjena rasta Europske komisije za Hrvatsku u skladu s očekivanjima

U prošlogodišnjim zimskim procjenama, objavljenima također u veljači, Europska komisija dobro je predvidjela stopu rasta za Europsku uniju u prošloj godini na razini 1,9%, kolika je i ostvarena, ali je znatnije podcijenila rast za Hrvatsku. Naime, tada je predvidjela rast od 2,1% temeljen na oporavku domaće potražnje, posebno potrošnje kućanstava i investicija te skroman rast izvoza roba i usluga uz istodobno usporavanje rasta uvoza roba i usluga. Sve to je ostvareno, ali je stopa rasta, prema dostupnim podatcima iznosila više od tri posto. Ako stopa bude i 3,1%, pogreška od jednog postotnog boda je relativno velika s obzirom na i dalje relativno nisku stopu rasta. Stoga procjene EK u pogledu stope rasta, kao i sve ostale, treba uzeti s dozom rezerve.

U danas objavljenim procjenama za ovu godinu, Europska je komisija predvidjela da će EU u ovoj godini rasti po stopi od 1,8%, što je 0,2 postotna boda više nego u procjenama iz studenoga prošle godine. Razlozi relativno skromnog rasta ostaju isti. Geopolitičke i političke napetosti, skroman globalni rast i usporavanje globalne robne razmjene premda su u novim procjenama blago povećane predviđene stope rasta za SAD, Kinu i Japan. Na unutarnjem planu ostaje rizik od posljedica Brexita te predstojeći izbori u većem broju članica, pri čemu su pojedine članice i dalje opterećene nepovoljnim unutarnjim čimbenicima rasta poput visokog iznosa nenaplativih kredita, visoke razine unutarnjeg i vanjskog duga, konsolidiranjem bankarskog sektora, niskom razinom zaposlenosti te investicija. Smanjuje se i utjecaj najvažnijega vanjskog faktora za rast BDP-a u protekle dvije godine, točnije pada cijene sirove nafte i dijela drugih energenata i sirovina. Ipak, s obzirom na to da su procjene za većinu članica, točnije za njih trinaest, nešto više nego u prethodnim procjenama, a samo za pet su niže, može se govoriti o laganom rastu optimizma na razini EU. Osobna potrošnja potaknuta pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti i plaća te negativnim po pitanju ubrzavanja inflacije, ostaje glavni pokretač rasta europskoga gospodarstva, a značajniji utjecaj rasta investicija se ne očekuje ni u ovoj godini.

Za Hrvatsku Europska komisija u ovoj godini predviđa rast od 3,1%, neznatno niže od 3,2% kolika je procjena Ministarstva financija (Ekonomski institut 2,9%, HGK 3,0%, HUB 2,9%). Poticaj daljnjem rastu EK vidi u nastavku rasta domaće potražnje, posebno osobne potrošnje dodatno potaknute izmjenama poreza na dohodak, te u blago pozitivnim trendovima u kretanju plaća i zaposlenosti, a očekuje se i rast investicija potaknutih povoljnim uvjetima financiranja i korištenjem europskih fondova. Rast izvoza roba i usluga ostat će na nižoj razini u odnosu na 2014. i 2015. godinu, u kojima je pristupanje EU dovelo do snažnog rasta izvoza, a nešto izraženije usporavanje rasta na godišnjoj razini očekuje se kod izvoza usluga zbog vrlo dobre turističke sezone u protekloj godini. Najveće rizike za usporavanje rasta EK vidi u poremećajima u međunarodnom okruženju te promjenama u trenutno ekspanzivnoj monetarnoj politici koja je djelomično omogućena deflacijskim pritiscima u proteklim godinama. Za iduću 2018. godinu Europska komisija predviđa usporavanje rasta na 2,5%, što se najviše može objasniti rastom baze, odnosno iscrpljivanjem izvora rasta u protekloj i ovoj godini.