Najniži broj nezaposlenih od 1990. godine, no...

Uslijed snažnijeg pada zaposlenosti od rasta nezaposlenosti, smanjen je broj radno aktivnih stanovnika za 0,5%, a sve je zajedno utjecalo na pomak stope nezaposlenosti do 14,4%.

Iako sezonski pomaci u ovo doba godine uvijek donose pogoršanja na tržištu rada, stanje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine nešto je povoljnije, osobito u segmentu nezaposlenosti i stope nezaposlenosti te broja osiguranika mirovinskog osiguranja. Naime, broj nezaposlenih u studenome od 232.267 manji je u odnosu na prošlogodišnji isti mjesec za 52,4 tisuće, štoviše, najmanji je (kada se promatra samo ovaj mjesec u godini) od 1990. godine. No, treba znati da na broj nezaposlenih, pored zapošljavanja, povoljno utječu i gospodarski štetni činioci poput ekonomske emigracije i demografske kontrakcije. Izravni utjecaj rastuće ekonomske emigracije vidljiv je u statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojoj je u prvih jedanaest mjeseci u inozemstvu zaposleno 4 469 osoba koje su bile u evidenciji nezaposlenih. Neizravni utjecaj ekonomske emigracije i demografskog osipanja manifestira se kroz manji pritisak na burzu rada.

Ovi štetni činioci povoljno utječu na stanje nezaposlenosti, no negativno na ostale segmente tržišta rada koji stoga ostaju još uvijek nezadovoljavajući. Tako je broj zaposlenih prema administrativnim izvorima još uvijek manji nego prošle godine, iako je razlika sve tanja te u studenome iznosila „samo“ -9 823. Kako se još uvijek radi o privremenim podacima, konačna statistika će vjerojatno pokazati blagi porast zaposlenosti, no i u tom slučaju to će biti još uvijek (pre)skromni pomaci.

Upravo zbog činjenice da broj nezaposlenih pada snažnije nego što raste broj zaposlenih, aktivno stanovništvo se kreće nepovoljnim trendom. Naime, i prošle godine, kada je zabilježen prvi rast zaposlenosti nakon šest godina pada, istodobno je pao i broj radno aktivnih stanovnika. To bi se moglo ponoviti i 2016. godine jer je teško pretpostaviti da će prirast broja zaposlenih biti na razini pada broja nezaposlenih u kojem bi slučaju aktivno stanovništvo stagniralo, a još manje je vjerojatno da će ga prestići u kojem slučaju bi aktivno stanovništvo poraslo. Naime, pad prosječnog broja nezaposlenih u jedanaest mjeseci iznosio je 43,6 tisuća, a zasad privremeni podaci koji pokazuju pad zaposlenih od 9,8 tisuća samo u teoriji mogu prerasti razinu ovog velikog pada nezaposlenih. To pokazuju i podaci o broju osiguranika mirovinskog osiguranja čiji je broj porastao za 31 tisuću u prosjeku jedanaest mjeseci, dakle, dvadesetak tisuća manje od pada nezaposlenih. Tako aktivnost odnosno participacija na tržištu rada prema kojoj je Hrvatska treća najlošija članica EU ostaje značajan problem i u uvjetima aktualnog (načelnog) oporavka tržišta rada. On će se zadržati i kada se stopa nezaposlenosti vrati na razine prije krize, jer su razine pojedinih kontingenata na tržištu rada izmijenjene. Naime, aktualna stopa od 14,4% zabilježena je i u prosincu 2007. godine, ali pri razini zaposlenosti većoj za 138,5 tisuća i pri razini aktivnog stanovništva većoj za čak 160,7 tisuća.