Reformama EU ojačati konkurentnost gospodarstva

HGK
Vrijeme održavanja: 29.05.2017.   /   Rok prijave: 26.05.2017.
Nacionalna javna rasprava o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Zelene akcije i Matice hrvatskih sindikata kao predstavnika u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru (EGSO), održana je 29. svibnja u HGK.

"Europska je komisija početkom ožujka objavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe kao rezultat promišljanja budućnosti EU27, koja razmatra scenarije o tome kako bi se Europa mogla razvijati do 2025. godine na područjima poput jedinstvenoga tržišta, trgovine, migracija i sigurnosti, ekonomske i monetarne unije itd.", kazao je voditelj Predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević, dodajući da je dokument posebice važan za razvoj EU koja je početkom ovoga stoljeća imala 25 posto svjetske populacije i ostvarivala četvrtinu svjetskog BDP-a, a uskoro će, nakon dvadeset godina, imati tek šest posto populacije i ostvarivati petinu društvenog bruto proizvoda.

"Bijela knjiga predviđa pet scenarija budućnosti EU. U prvom stanje ostaje kakvo je danas, u drugom opstaje samo zajedničko tržište, treći je scenarij Europa s više brzina, četvrti stvaranje federativnih odnosa u određenim područjima, a ostatak na razini nacionalnih vlada te peti scenarij stvaranje sjedinjenih država Europe", napomenuo je Baričević te naveo socijalnu, obrambenu dimenziju Europe, budućnost financiranja EU kao teme od iznimnog značaja u budućem uređenju same Unije.

BrankoBaricevic_800x450.jpg

Branko Baričević; Izvor: HGK.

"Bijela je knjiga doprinos Europske komisije raspravi širokog spektra dionika, o tome kako bi se Europa trebala razvijati u predstojećim godinama, a treba je promatrati i kao početak procesa zajedničkog odlučivanja 27 država članica EU o budućnosti Unije", istaknula je direktorica Predstavništva HGK u Bruxellesu Dragica Martinović, dodajući da se javne nacionalne rasprave o tim pitanjima vode u cijeloj EU, u sklopu inicijative EGSO-a, a iznesene ideje bit će uključene u mišljenje EGSO-a o budućnosti Europe koje će se objaviti u srpnju 2017. godine.

Osvrnuvši se na interese poduzetničkog sektora, po pitanju budućnosti Europe, Martinović je istaknula da je potrebno provesti pravila za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, transformacije prema modelima digitalne ekonomije te industrije 4.0 i da je posebno važno rješavati pitanja neusklađenosti između postojećih radnih vještina i tržišta rada. Dodala je da nam treba ujedinjena, reformirana i konkurentna Europa koja daje odgovore za zajedničke izazove.

Toni Vidan iz Zelene akcije smatra da su potrebne promjene u prioritetima politika europskih institucija. "Predstavnici civilnog društva uputili su apel povodom 60. godišnjice ugovora u Rimu, pozivajući čelnike Europe da se založe za socijalno-tržišno gospodarstvo, a predlažemo i šesti scenarij 'Održiva Europa za građane', pri čemu bi EU27 trebala dati prioritet interesima građana i javnim interesima", kazao je Vidan. "Izvan EU Hrvatska teško može funkcionirati, ali od važnosti je u vlastitim rukama zadržati ekonomske instrumente", smatra predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

U raspravi su razmotreni i geopolitički, gospodarski i društveno-kulturni aspekti pojedinih scenarija i hrvatskog članstva u EU. "Pitanje građana mora biti u središtu europskih politika i to je nedovoljno prisutno u Bijeloj knjizi", smatra Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose. "Jačanje legitimiteta, pitanje solidarnosti, smanjivanje jaza između članica te socijalna dimenzija održivog razvoja, važna su pitanja koja EU treba razmotriti", navela je Samardžija.

"Unatoč uvelike birokratiziranoj Uniji, budućnost EU mora ići prema svojevrsnoj političkoj zajednici kako bi mogla funkcionirati kao optimalno valutno područje i socijalno-tržišna ekonomija", istaknuo je Boris Cota, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić navodi da je Europa u nekoliko brzina mogući scenarij prema kojem bi se moglo kretati. "Svi scenariji budućnosti EU imaju identična viđenja u vezi s proračunom EU, jednoglasnim zastupanjem u vanjskoj politici te jedinstvenim tržištem", smatra Savić te ističe važnost pronalaska zajedničkog nazivnika odnosno kompromisa brojnih zainteresiranih strana. Savjetnik za radnu politiku HGK Davorko Vidović u kontekstu Hrvatske i budućnosti EU ističe važnost pitanja vrijednosti, poput osobnoga poštenja, društvene odgovornosti, pitanja rada, znanosti, razvijanja poduzetništva, kreativnosti, mobilnosti itd.

EGSO je jedno od pet najvažnijih tijela Europske unije te je savjetodavnoga karaktera. Osnovano je 1957. godine i daje savjete glavnim institucijama EU (Europskoj komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu) putem izvješća i mišljenja na predložene zakonodavne akte EU, a i samoinicijativna mišljenja o pitanjima koja EGSO smatra posebno važnima. Zalaže se za razvitak participativne demokracije i nastoji premostiti jaz između europskih institucija i organiziranog civilnog društva. EGSO čini 350 članova i članica iz svih 28 država koji predstavljaju široku lepezu gospodarskih, socijalnih i kulturnih interesa u svojim zemljama.

Podijeljeni su u tri skupine: poslodavce, radnike i skupinu raznih interesa te djeluju kao most između EU i organizacija civilnog društva u državama članicama. Hrvatsko izaslanstvo pri EGSO-u čine Davor Majetić (HUP), Violeta Jelić (HOK), Dragica Martinović (HGK), Ana Miličević Pezelj (SSSH), Marija Hanževački (NHS), Vilim Ribić (Matica hrvatskih sindikata), Toni Vidan (Zelena akcija), Lidija Pavić Rogošić (ODRAZ) i Marina Škrabalo (GONG).

Kontakti

  • Marko Babić pomoćnik direktorice Tel: +385 1 456 1574 Email: mbabic@hgk.hr