Na nebu iznad RH nikad toliko zrakoplova

HGK
Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK

Hrvatski aerodromi bilježe najviše putnika u povijesti, što potvrđuje i činjenica da je samo u srpnju prošlo gotovo milijun i pol putnika zračnim lukama Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Zagreb, Osijek, Rijeka, Brač te zračnim pristaništem Mali Lošinj, što je za prvih sedam mjeseci ove godine ukupno oko 4,4 milijuna putnika ili 12,4% više nego u istom razdoblju prošle godine.

Promet putnika u hrvatskim zračnim lukama od siječnja 2011. do lipnja 2016.

SIJEČANJ - LIPANJ BROJ PUTNIKA GODINA UKUPAN BROJ PUTNIKA
2011. 2.133.000 2011. 5.579.000
2012. 2.249.000 2012. 5.960.000
2013. 2.407.000 2013. 6.304.000
2014. 2.481.000 2014. 6.703.000
2015. 2.658.000 2015. 7.176.000
2016. 2.907.000 2016. -
(Izvor: DZS) 

"Najutjecajniji čimbenik porasta potražnje za proizvodom zračnog prometa jest BDP. Osim činjenice da je u većini EU država, odakle dolaze naši putnici, došlo do porasta BDP-a, a samim time i do kupovne moći stanovništva, možemo reći da su i brojni drugi čimbenici utjecali na povećanje zračnog prometa na hrvatskom nebu. Jedan je od njih i povećana turistička potražnja za hrvatskim ljetovalištima, kao posljedica smanjenih odlazaka na neka tradicionalna europska i sjevernoafrička odredišta poput Turske, Tunisa i Grčke radi nesigurnosti", rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonči Peović.

Dodao je da su i avioprijevoznici dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, što je, pak, posljedica smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu. Dodatni čimbenik, koji je također utjecao na povećanje zračnog prometa u RH, je i skraćen boravak turista na pojedinim odredištima, otprilike dva do tri dana, upravo zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima (Booking.com ili RB&B.com). "Navedeni sustavi, uz korištenje niskotarifnog prijevoza, koji je inače značajno prisutan na hrvatskim međunarodnim aerodromima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku, omogućili su češću izmjenu turista u jednakim kapacitetima, što povećava promet putnika uz postojeće kapacitete", rekao je Peović.

"Potrebno je napomenuti da, baš kao i Hrvatska, većina EU zemalja pokušava odgovoriti na izazove izgradnje potrebnih kapaciteta za ovakav trend rasta zračnog prometa. Stoga će tijekom sljedećih godina glavni izazov hrvatskih zračnih luka biti – kako odgovoriti na dodatnu potražnju za vršnim kapacitetima, uzimajući u obzir razvoj turizma. Zračne luke Zagreb i Dubrovnik pri kraju su izgradnje i rekonstrukcije, a uskoro se očekuju i radovi u Zračnoj luci Split", istaknula je direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg, dodajući da, uz povećanje kapaciteta i modernizaciju najvećih hrvatskih zračnih luka, sve međunarodne luke veliku pozornost posvećuju i unapređivanju poslovnih procesa prihvata, otpreme putnika i prtljage. Procesi poput povećanja kvalitete sigurnosnih provjera uz njihovo brže provođenje, brži prihvat putnika i prtljage, napuštanja klasične šalterske provjere karata (checking) i poboljšavanje transfera putnika od i do zračnih luka, u središtu su pozornosti svih zaposlenih u ovoj djelatnosti.

U prvih šest mjeseci ove godine europski aerodromi bilježe stabilan i snažan rast u prosjeku od 6,2% u prometu putnika. Pojedini aerodromi doživljavaju i nevjerojatan rast, od kojih se mogu istaknuti aerodromi poput berlinskog Schonefelda (+39,4%), zajedničke zračne luke Kölna i Bonna (+19,8%) ili Bukurešta (+16,5%). Najočitiji je porast na aerodromima koji su na tradicionalnim turističkim odredištima: Bourgas (+25,2%), Varna (+24,3%), Larnaca (+20,8%), Faro (+18,6%), Santorini (+17,9%), Ibiza (+17%), Alicante (+16,1%), Malaga (+14,6%), Funchal (+14%), Chania (+14,5%), Gran Canaria (+14,2%), Palma de Mallorca (+11,2%) i Malta (+10,2%).

Hrvatske zračne luke u istom razdoblju, u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, također bilježe porast broja putnika: Zagreb – 10,4% , Split – 25,41%, Dubrovnik – 16,46%, Pula – 34,15%, Zadar – 15,3% , Brač – 89,97%, Osijek – 7,85%, Rijeka – 7,46%. 

Prikaz broja aerodroma otvorenih za javni promet u nekoliko europskih država:

 Aerodromi Europe za civilni promet s kolničkom konstrukcijom

  Ukupno pista Bez instrumentalnog prilaza Kraće od 1500 m Duže od 1500 m
Francuska 235 97 127 108
Njemačka 193 147 148 45
UK 125 63 99 26
Italija 65 25 30 35
Švedska 53 5 5 48
Norveška 51 2 29 22
Španjolska 48 12 12 36
Grčka 25 13 15 10
Švicarska 19 10 13 6
Portugal 17 13 14 3
Hrvatska 12 3 4 8
Austrija 8 4 0 8
(Izvor: Udruženje zračnog prometa HGK)

Kontakti

  • Sektor za promet i veze Tel: +385 (0)1 4606 726 Email: promet@hgk.hr