Na kraju prošle godine povratak inflacije potrošačkih cijena

Prema očekivanjima, s iščezavanjem baznog utjecaja pada cijena sirovina, osobito sirove nafte, promijenio se i međugodišnji smjer kretanja potrošačkih cijena. Tako je nakon gotovo dvije godine, u posljednjemu mjesecu 2016. godine ostvaren njihov godišnji rast, i to na razini od 0,2%, istodobno s prvim rastom nakon duljeg vremena (od listopada 2014. godine) cijena goriva (3,9%). Velik značaj pri oblikovanju rasta potrošačkih cijena imale su i cijene hrane koje su u prosincu rasle najvećom godišnjom stopom (1,0%) od listopada 2013. godine.

Oba glavna impulsa (cijene nafte i hrane) koja su promijenila smjer kretanja potrošačkih cijena dolaze s međunarodnih tržišta. Naime, od početka 2016. godine svjetske cijene nafte počele su se oporavljati te postupno „hvatati“ razine iz prethodne godine, izravno ublažavajući deflatorne pritiske unutar indeksa potrošačkih cijena. Tako se međugodišnji rast svjetskih cijena nafte počeo oblikovati od ljeta, a u samom je prosincu iznosio čak 41%. Cijene naftnih derivata na domaćem su se tržištu mijenjale tromije te su tek u prosincu zabilježile prvi godišnji, daleko manji, rast. Svjetske cijene hrane također su se prošle godine počele oporavljati nakon trogodišnjeg pada, a u ljeto su počele rasti na godišnjoj razini (u prosincu za 12%). Iako veza svjetskih i domaćih cijena hrane nije tako izravna i jaka kao kod cijena nafte, domaće cijene hrane počele su ublažavati opadajući trend upravo od ljetnih mjeseci, a u posljednja dva mjeseca u godini zabilježila su rast na godišnjoj razini.

Pored impulsa s troškovne strane, iako ne tako jak, u prošloj se godini pojavio i impuls s potražne strane u okvirima oporavka osobne potrošnje (rast plaća uz zaustavljanje negativnih kretanja u sferi zapošljavanja).

U skladu s nastavkom ovih trendova u sferama ponude i potražnje, 2016. godina trebala bi biti posljednja u trogodišnjem razdoblju deflacije. Takav smjer sugeriraju i neke globalne odluke poput one članica OPEC-a o prvom smanjenju proizvodnje nakon šest godina koja je na snazi tijekom prvog polugodišta ove godine, što bi trebalo podržati rast cijena nafte. Iako bi, s druge strane, rast ključnih kamatnih stopa u SAD-u (prema sadašnjim prognozama Feda, stopa bi se trebala ove godine podići još u tri navrata) mogao utjecati na povećanje vrijednosti dolara i time ublažiti rast cijena nafte, procjenjuje se da će se svjetske cijene nafte kretati oko 60 USD/barel, odnosno bit će u prosjeku više za tridesetak posto nego prošle godine. To će vratiti, uz očekivani nastavak rasta potrošnje, kretanje potrošačkih cijena u zonu blage inflacije u većem dijelu svijeta koji je dosad imao jake deflacijske pritiske s troškovne strane, pa tako i u Hrvatskoj. Povratak inflacije u Hrvatsku najavio je i temeljni indeks potrošačkih cijena koji je dva mjeseca prije ukupnog indeksa potrošačkih cijena postao inflatoran (u studenome na razini od 0,4%).

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Povrat blage inflacije u prosincu prošle godine, nakon gotovo dvije godine deflatornih kretanja, generiran je prije svega kretanjima cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu. S obzirom na tendencije u ponudi i potražnji ocjenjujemo da će se slična kretanja nastaviti i u ovoj godini.