Izvor: Pixabay

HGK-Komora Zagreb u svojem djelovanju obuhvaća gospodarstvo dviju susjednih županija – Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, tzv. Zagrebački prsten, smještenih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a koje su povezane u jedinstvenu ekonomsku cjelinu i gospodarski su najrazvijenije područje Republike Hrvatske. Pritom Grad Zagreb zauzima površinu od 641 km2 s ukupno 767 131 stanovnika, dok se Zagrebačka županija proteže na 3.060 km2 površine na kojoj živi 301.206 stanovnika u devet gradova. Zajedno te dvije županije čine šire metropolsko područje odnosno regiju s 1.068.337 stanovnika (27,59% ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske), u kojem je koncentriran i najveći broj hrvatskih poduzetnika.

Prema podacima FINA-e u 2021. na ovom području sjedište je 40 % svih hrvatskih poduzetnika (57.624 trgovačkih društava, pri čemu 47.826 u Gradu Zagrebu i 9.798 u Zagrebačkoj županiji), a ujedno su na ovom području koncentrirane i najveće hrvatske tvrtke.

Poduzetnici ovih dviju županija ostvaruju visok udio u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske što potvrđuju i sljedeći pokazatelji:

  •      58,7% neto dobiti
  •      56,5 % ukupnih prihoda
  •      45,6 % izvoza
  •      45,3 % zaposlenih

Pri tom je Grad Zagreb prvorangiran u Republici Hrvatskoj po svim rezultatima poslovanja za 2021. godinu (udio od 33,2% u broju poduzetnika, 38,4% u broju zaposlenih, 38,4% u izvozu, 48,9% u ukupnim prihodima, i 52,7% u neto dobiti). Poduzetnici Grada Zagreba ostvaruju i trećinu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Tome su najviše doprinijeli INA d.d., HEP d.d., PLIVA HRVATSKA d.o.o. i Hrvatski Telekom d.d.  Zagrebačka županija slijedi Zagreb i u rezultatima poslovanja, zauzimajući  prema ukupnim prihodima poduzetnika i ostvarenoj neto dobiti visoko drugo mjesto, prema izvozu i broju zaposlenih treće mjesto, dok je po broju poduzetnika rangirana na 5. mjesto među županijama.

Po NKD-u, glavnina se poslovanja tvrtki na području Komore Zagreb u 2021. godini odvija u trgovini na veliko i malo. U Gradu Zagrebu slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, ostale uslužne djelatnosti, građevinarstvo, informacije i komunikacije te prerađivačka industrija. U Zagrebačkoj županiji u 2021. godini među 9.798 poduzetnika glavne su djelatnosti, nakon trgovine, prerađivačka industrija i građevinarstvo, a slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Važno je napomenuti da unatoč tome što se glavnina poslovanja tvrtki na području Komore Zagreb odvija u trgovini na veliko i malo, vrijednost izvoza tvrtki sa sjedištem na ovom području doseže gotovo 50 % ukupnog hrvatskog izvoza.

Zagrebačka industrija, usklađena s europskim standardima i tehnološki napredna, s visokokvalificiranom radnom snagom, svakako je prednost za potencijalne investitore, a razvojnom prednošću može se smatrati i visok udio visokoobrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu kao i sam prometni položaj Zagreba. Povoljne su prilike Zagreba i projekti Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgrade javnog sektora.

Plan razvoja Grada Zagreba sadrži više strateških ciljeva između kojih je podrška razvoju gospodarstva temeljenog na primjeni naprednih i zelenih tehnologija, inovacijama i digitalnoj transformaciji. Tako je u gradskim razvojnim prioritetima naglasak na poticanju ulaganja u nove i zelene tehnologije, digitalizaciju, boljem pristup izvorima financiranja, energetskoj obnovi stambenog fonda, obnovi objekata i infrastrukture oštećene potresom, poticanju korištenja obnovljivih izvora energije, korištenja vozila s nultim emisijama i mnogim drugim mjerama. Grad Zagreb, zajedno sa svojim ustanovama i trgovačkim društvima, u ulozi nositelja ili partnera, u ovome trenutku u provedbi ima 444 projekta financiranih iz bespovratnih sredstava EU-a čija ukupna vrijednost iznosi više od 5 milijardi kuna.

 

Regija velikoga investicijskog potencijala

 

Zagrebačka županija regija je velikoga investicijskog potencijala i posljednjih godina jedna od gospodarski najbrže rastućih regija u Hrvatskoj. Prostor, uz kontinuiranu potporu regionalne samouprave, pruža mogućnosti za ulaganja u energetske sustave (bioplinska postrojenja, obnovljive izvore energije, hidroelektrane i solarne elektrane, drvnu industriju itd.), prehrambenu industriju (mesoprerađivačku i industriju voća i povrća), poljoprivrednu proizvodnju (vinogradarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, slatkovodno ribarstvo) te u turizam (lječilišni i termalni). Na području Zagrebačke županije ima 57 poslovnih zona, a nizom poticajnih mjera regionalna samouprava poduzetnicima olakšava poslovanje dodjelom bespovratnih potpora.

Od strateških projekata treba spomenuti Centar za gospodarenje otpadom „Zagreb“, Integrirani prometni sustav za Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju, Centar za razvoj ekološke poljoprivrede, Pametna sela i poljoprivreda te proizvodno-istraživački Kampus Rimac Automobili.  Značajan potencijal leži u korištenju obnovljivih izvora energije, naročito kroz iskorištenje poljoprivrednog i šumskog otpada, ali potencijalno i brzorastućih nasada, za proizvodnju toplinske i električne energije te proizvodnju biogoriva, korištenje sunčeve energije, te korištenje geotermalnog potencijala.

Razvoj kontinentalnog turizma jedan je od ključnih ciljeva razvoja, kao i cilj Zelena županija čiji se razvoj temelji na ekološkoj i inovativnoj proizvodnji hrane i razvoju pametnih sela.

Specifičnost je Komore Zagreb da obuhvaća najveći broj članica u sustavu Hrvatske gospodarske komore, a zbog koncentracije najvećih hrvatskih kompanija i izvoznika te činjenice da je Grad Zagreb i političko središte Republike Hrvatske u kojem je sjedište Vlade i Vladinih tijela, u svom djelovanju nerijetko zbog potreba, brojnosti i veličine članica nadilazi lokalne okvire. Stoga je uveliko upućena na blisku suradnju sa Središnjicom s kojom dijeli i lokaciju.

Kroz svoje je aktivnosti Komora Zagreb usmjerena na pružanje kvalitetne i ciljane usluge članicama s ciljem jačanja održivosti i otpornosti njihovog poslovanja podupirući ih u zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji i internacionalizaciji poslovanja. Zastupanje interesa članica prema lokalnoj i državnoj administraciji, s kojima također aktivno surađuje, održavanje edukacija iz aktualnih područja poslovanja, informiranje o EU programima i budućnosti poslova osnovna su područja njenog djelovanja. Koristeći se novim alatima - platformom Digitalna komora i njenim modulima i uslugama te novom funkcijom voditelja poslovnog odnosa (VPO) djelatnici Komore Zagreb u mogućnosti su učinkovitije i ciljano pružati usluge članicama i prilagoditi se njihovim potrebama.

Komora Zagreb ujedno je otvorena za sve inicijative i prijedloge koje će pridonijeti da bude kvalitetan partner i potpora gospodarstvu i članicama.