Izvor: Shutterstock

Hrvatska zadržala povijesno najniži kreditni rejting


Objavljeno: 18. 07. 2016. , Ažurirano: 18. 02. 2020.


Kreditni rejting određuje uvjete zaduživanja i rizik investiranja u pojedinu zemlju, a Hrvatskoj se dodjeljuje od siječnja 1997. godine

U svom posljednjem razmatranju kreditnog rejtinga Hrvatske 15. srpnja ove godine, rejting agencije S&P i Moody´s zadržale su ocjenu podinvesticijskog ranga. To je bilo i u skladu s očekivanjima, u okolnostima relativno skromnoga gospodarskog oporavka i latentne političke nestabilnosti.

Kreditni rejting Hrvatske, ocijenjen kao podinvesticijski, prisutan je od prosinca 2012. g. (prema agenciji S&P), odnosno od 2013. g. (prema Moody`s i Fitch). Naime, sve tri vodeće kreditne agencije smatraju da zbog loših izgleda za gospodarski rast, brzorastućeg i visokog javnog duga i velikih proračunskih deficita, postoji znatan rizik za ulaganja, a izglede, koji predstavljaju očekivanja daljnjih kretanja, ocjenjuju negativnima.

Od 145 država svijeta koje imaju dodijeljen kreditni rejting, 85 država ima kreditni rejting po sve tri najveće agencije. Od toga broja, 7 država po sve tri najvažnije svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga imaju negativan „outlook” (izgled): Brazil, Zambija, Rusija, Kostarika, Šri Lanka, UK i Hrvatska.

Tako Hrvatska trenutno s Mađarskom i Portugalom pripada grupi članica EU sa znatnim rizikom, a lošiji su tek Cipar i Grčka. U odnosu na većinu članica EU, zabrinjava niža prošla, sadašnja i buduća dinamika gospodarskog rasta, viša proračunska potrošnja i javni dug te deficit u odnosu na razinu ostvarenog BDP-a po stanovniku. Pored toga, prisutna je viša razina nezaposlenosti i niža razina izvoza te, posljedično, niži rang prema konkurentnosti i uvjetima za obavljanje poslovne aktivnosti.

Očito je provedba snažnih strukturnih reformi bitan preduvjet za popravljanje kreditnog rejtinga, barem na razinu investicijskog. To je za Hrvatsku izuzetno važno zbog mogućnosti povoljnijeg servisiranja i reprogramiranja visokih inozemnih obveza i zbog privlačenja izravnih stranih ulaganja koja su važna za ubrzanje gospodarskoga rasta i promjenu gospodarske strukture zemlje.

Zabrinjavajuća je i činjenica da je zemljama čiji je rejting snižen ispod investicijskog ranga trebala prosječno 6,1 godina da ga povrate na status investicijskog. To samo potvrđuje da će povratak Hrvatske u zonu investicijskog rejtinga biti težak i spor.