Hrvatska u top pet zemalja EU po smanjenju udjela deficita u BDP-u

Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput godišnje (u travnju i listopadu). Izvješće se odnosi na posljednje četiri godine. Prema navedenom izvješću, deficit je konsolidirane opće države iznosio u 2015. godini -11,0 milijardi kuna, odnosno 3,3% BDP-a, dok je u 2014. iznosio -17, 8 milijardi kuna ili 5,4% BDP-a. U odnosu na travanjsku notifikaciju, proračunski je deficit u 2015. godini povećan za 321 milijun kuna (0,1% BDP-a), i to za 144 milijuna kuna kod državnog proračuna i za 284 milijuna kuna kod proračuna lokalne države. Istodobno je manjak fondova socijalne sigurnosti smanjen za 110 milijuna kuna. Navedene su korekcije najvećim dijelom rezultat revizije bruto investicija u fiksni kapital te uključivanja finalnih podataka za velike jedinice sektorizirane unutar opće države. Revizijom je smanjen proračunski manjak u 2014. godini (za 286 milijuna kuna ili za 0,09% BDP-a), dok visina manjka proračuna opće države za 2012. i 2013. godinu nije mijenjana.

Listopadskom je notifikacijom dug opće države utvrđen u visini od 289,6 milijardi

kuna ili 86,7% BDP-a, što je neznatno (za 84,8 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a) manje nego u travanjskoj notifikaciji. Podaci o visini javnoga duga u ostalim godinama ostali su nepromijenjeni.

Bez obzira na blage korekcije visine deficita i duga, listopadsko je izvješće očekivano potvrdilo jasan napredak zemlje u zadovoljavanju kriterija europske fiskalne politike. Nesumnjivo je da je Hrvatska postigla značajnu fiskalnu konsolidaciju koja je svojim rezultatima nadmašila proporcije planirane u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2019., pri čemu su zadovoljene i Preporuke Vijeća EU iz siječnja 2014. godine u kojima je traženo spuštanje proračunskog manjka na 3,5% BDP-a u 2015. godini te na 2,7% u 2016. godini. Pozitivne tendencije jasno su vidljive i u kretanju javnog duga čija je neodrživo visoka dinamika rasta tijekom krize najprije usporena u 2015. godini, a potom stabilizirana u ovoj. Napredak je dijelom rezultat ubrzanja gospodarskoga rasta pri povoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima, ali i pozitivnih rezultata u kontroli proračunskih rashoda. Tako su u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu ukupni rashodi proračuna opće države smanjeni za 2,1 milijardu kuna ili za 1,3%, dok su istodobno proračunski prihodi povećani za 4,7 milijardi kuna ili za 3,3%.

I u europskim je okvirima riječ o respektabilnim rezultatima koji Hrvatsku svrstavaju među pet najuspješnijih zemalja prema smanjenju udjela proračunskog manjka u BDP-u u 2015. godini (uz Sloveniju, Portugal, Bugarsku i Cipar), dok se prema kretanju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska i dalje nalazila unutar trećine europskih zemalja u kojima nije započelo smanjivanje tog udjela. Manjak proračuna opće države na razini prosjeka Europske unije iznosio je 2,4% BDP-a u 2015. godini i bio je za 0,6 postotnih bodova niži nego u prethodnoj godini, pri čemu šest zemalja (uključujući Hrvatsku) nije zadovoljavalo Maastrichtski kriterij od 3% BDP-a. Istodobno je prosječan udio duga opće države u BDP-u u EU-28 iznosio 85,0% (1,7 postotnih bodova manje nego u 2014. godini), pri čemu 17 zemalja (uključujući Hrvatsku) nije zadovoljavalo Maastrichtski kriterij od 60%.

Pozitivna kretanja u visini proračunskog manjka i javnog duga u 2015. godini i njihov nastavak u ovoj godini stvaraju realne okvire za mogućnost izlaska zemlje iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a istodobno otvaraju i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje. Trenutni kreditni rejting koji se nalazi dva stupnja ispod investicijskog i s negativnim izgledima kod svih triju najvažnijih rejting agencija, utvrđen je na toj razini ponajprije zbog visokoga proračunskog manjka, velike zaduženosti države i ostalih sektora, niskoga gospodarskog rasta te prisutnih elemenata političke nestabilnosti. Oblikovanjem nove Vlade i jasnim povoljnim kretanjima u razinama duga i deficita, otklanjaju se glavne prepreke za napredak u kreditnom rejtingu, najprije barem za promjenu izgleda njegova kretanja, što bi omogućilo jeftinije financiranje države i ostalih sektora, a time i nastavak povoljnijih kretanja u javnim financijama.

Predsjednik HGK Luka Burilović; Izvor: HGK.

Komentar predsjednika HGK Luke Burilovića: "Fiskalna konsolidacija povoljno će utjecati na kreditni rejting Hrvatske. To je bitno jer nam 2017. na naplatu dolazi 27 milijardi kuna javnog duga kojeg trebamo refinancirati. Još važniji zadatak za Ministarstvo financija je reforma poreznog sustava. Visoka davanja državi ne omogućavaju konkurentnost našim gospodarstvenicima, a negativno utječu i na tržište rada, odnosno ubrzavaju odlazak stanovništva. Zato je prije svega nužno smanjiti visoki porez i doprinos na plaće."

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić; Izvor: HGK.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: "Prema recentnom Izvješću DZS-a, Hrvatska je u 2015. godini ostvarila znatnu fiskalnu konsolidaciju te se, prema intenzitetu smanjenja udjela deficita u BDP-u, nalazi među pet najuspješnijih zemalja EU."