Gospodarski razgovori o arhitekturi: Brže izdavanje dozvola o gradnji i sustav e-dozvola potiču investicije u Hrvatsku

HGK
Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević i potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj

"Arhitektura je posebice važna u održivom razvoju Hrvatske, a arhitekti svojim mišljenjem te predlaganjem rješenja mogu pridonijeti rješavanju pitanja koja koče razvoj gradnje u Hrvatskoj", istaknuo je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević na konferenciji Gospodarski razgovori o arhitekturi, održanoj 3. svibnja u HGK.

"Vlada je je usvojila Strategiju prostornog razvoja RH te je u izradi Prostorni plan Hrvatske, a arhitekti su svojim znanjem i iskustvom pozvani djelovati na tom području. Uočene probleme i najbolja zakonska rješenja nastojat će se rješavati izmjenama Zakona o gradnji te Zakona o prostornom planiranju, dok će se Zakonom o javnoj nabavi uvoditi kriteriji koji će rezultirati izvrsnošću, a ne samo cijenom odabira", kazao je ministar Kuščević, istaknuvši da će se do kraja godine omogućiti predaja projektne dokumentacije digitalnim putem, sustavom e-Dozvole.

"Današnji je susret potaknut inicijativom Udruženja arhitekata HGK i Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK, radi okupljanja svih ključnih aktera u području djelatnosti arhitekture na jednome mjestu, kako bi se usporedila razmišljanja o sadašnjim izazovima i mogućim rješenjima na svim razinama", istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

"Zahvaljujući brojnim izmjenama, Generalni urbanistički plan (GUP) pretvara se u provedbeni dokument. Izgubio je osnovni koncept, ali i viziju kako se urbani prostori žele unaprijediti i razvijati neke nove vrijednosti", kazala je Čagalj, dodajući da se uočava sve veće nezadovoljstvo struke i šire javnosti općim stanjem. "Primjećuje se nedostatak stručne arhitektonske kritike, a uočljivo je i odustajanje od javnog natječaja koji predlaže najbolja stručna rješenja za urbanizam, arhitekturu i dizajn javnog prostora. Nedostaje i edukacije za djelovanje na gospodarskom planu", smatra Čagalj te dodaje da planiranim sustavnim razvojem graditeljstvo treba postati značajan i konkurentan domaći izvozni proizvod građevinske industrije.

Govoreći o novom Zakonu o javnoj nabavi, direktor tvrtke Studio A Nenad Kondža istaknuo je da je u pitanjima odabira arhitekta važno koristiti postupke u kojima neće biti odlučujuća cijena, već kvaliteta. "Potrebno je uspostaviti sustav ocjenjivanja arhitektonskih projekata, a važna je i uspostava sustava povjerenstva", smatra Kondža.

Sudionici_800x450.jpg

Sudionici konferencije Gospodarski razgovori o arhitekturi; Izvor: HGK.

"Hrvatska je, od 189 zemalja u svijetu, na 40. mjestu prema lakoći poslovanja, 60. mjestu u uknjižbi vlasništva, a na 129. mjestu u izdavanju građevinskih dozvola. Za izdavanje dozvole potrebno je 19 dokumenata, 128 dana, a troškovi građevinske dozvole iznose 8,8 posto vrijednosti nekretnine. Inače, u posljednjih 25 godina doneseno je 140 zakona i propisa iz područja gradnje", kazao je direktor tvrtke UPI 2 Daniel Malčić.

"Potrebno je pojednostaviti dozvole za građenje, što je ključna točka i imperativ za investicije", smatra direktor tvrtke Atrium Miroslav Škoda, ističući da se novim Zakonom o gradnji mora ubrzati postupak izdavanja dozvole za izgradnju.

Direktor tvrtke Porticus Damir Rako navodi da arhitekti trebaju preuzeti odgovornost, arhitektonska dokumentacija se mora primjenjivati na gradilištu gdje moraju prisustvovati i arhitekti, a ovlašteni arhitekt urbanist potpuno odgovarati za projekt uređenja. "Brže izdavanje i stvarna e-dozvola može odmrznuti i potaknuti investicije te pridonijeti većem broju gradilišta", smatra Rako.

Na skupu je zaključeno da je potrebno početi vrednovati arhitektonske i graditeljske projekte, a nužan je preduvjet vrednovanja osnivanje relevantnih povjerenstava, uvođenje profesionalne funkcije gradskog urbanista te odabir arhitekata na temelju natjecanja u kvaliteti. Sustav javne nabave i javni ulagači moraju, prilikom dodjele poslova projektiranja, osigurati odabir prema kriterijima kvalitete u oblikovnom, tehničkom i ekonomskom smislu. Potrebna je sustavna reforma Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju te izmjene u upravnom postupku pri ishođenju građevinske i lokacijske dozvole. Ovlašteni arhitekti trebaju preuzeti zakonsku odgovornost za ispravnost i usklađenost svih projekata, a referenti su odgovorni za složenost zahtjeva te za rok izdavanja dozvole.

Potrebna je reforma procedure e-dozvole, skraćivanje rokova i ukidanje nepotrebnih količina dokumentacije te proširenje zakonskih ovlasti glavnog projektanta i arhitekta u procesu gradnje. Nužno je preoblikovati Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, i to zbog značajnog rasta investicija i ulaganja u graditeljski sektor. Procedure kod izdavanja dozvola (lokacijskih i građevinskih) moraju se pojednostaviti, a mora se i uspostaviti jedinstvena primjena te tumačenje propisa i procedura na cijelom teritoriju države. Zakonodavni okvir koji regulira građenje mora biti jednostavan i učinkovit te treba omogućiti sudjelovanje javnosti pri donošenju odluka koje utječu na kvalitetu arhitekture i izgrađenog okoliša.

Na konferenciji, u organizaciji HGK i Udruženja arhitekata HGK, sudjelovali su brojni arhitektonski stručnjaci, predstavnici Vlade i resornih ministarstava te predstavnici Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatske komore inženjera i graditelja te Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.